Pod pojmom NFC odnosno near field communication podrazumijeva se set standarda za pametne telefone i slične uređaje poput tableta, bankovnih kartica i raznih dodataka namijenjenih uspostavljanju međusobne komunikacije jednostavnim dodirom ili približavanjem na svega nekoliko centimetara.
Sam NFC je u osnovi izvedenica starije i daleko više udomaćene tehnologije RFID, no prilagođena sigurnosnim zahtjevima koje podrazumijevaju neke ciljane namjene NFC-a. Na primjer, jedna od glavnih namjena NFC tehnologije jeste beskontakno plaćanje odnosno sigurna razmjena različitih vrsta podataka između dva uređaja opremljena aktivnim ili pasivnim NFC čipom.
Krovni standardi za NFC jesu ISO/IEC 14443 te FeliCa, koji uključuju ISO/IEC 18902 odnosno smjernice definisane od strane NFC Foruma krovne organizacije koja broji preko 160 članova – proizvođača pametnih telefona i njihovih dodataka ali što je još važnije svih glavnih kartičarskih kuća.
NFC je već neko vrijeme dio savremenih EFTPOS terminala kakve banke isporučuju trgovcima i ostalim klijentima za POS. Isto tako, NFC se može korisniku isporučiti na bankovnim i kreditnim karticama, a na raspolaganju su i USIM kartice s integrisanim NFC hardverom namijenjene mobitelima koji ne dolaze s ugrađenim NFC-om.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Naime, trenutno relativno malen dio pametnih telefona već u startu dolazi s ugrađenim NFC hardverom, iako je odreda riječ o premium modelima kao što su Samsungovi Galaxy S3 i S4 te njihove izvedenice, Sonyjeva serija smartfona Xperia, HTC One i slični. Po nekim procjenama, u Hrvatskoj na pametne telefone otpada 35% (po drugima čak 45%) ukupnog broja mobitela – dakle, oko 2 miliona pametnih telefona je u ovom ili onom obliku potencijalno tržište za usluge zasnovane na NFC-u. Doduše, broj pametnih telefona serijski opremljenih NFC hardverom je relativno malen te se procjenjuje na par desetaka hiljada, no kao i cijela NFC industrija pokazuje tendenciju rasta.
Baš tu u pomoć priskaču USIM kartice s NFC hardverom koji se nalazi na samoj SIM kartici – uz pomoć relativno jeftine USIM NFC kartice ovom tehnologijom je moguće opremiti ne samo pametni telefon bez NFC-a, već i nezanemariv dio tržišta koji otpada na ostale mobitele.
Kuna po kuna – prihod
S gledišta finansijske industrije, a posebno banaka i kartičarskih kuća, NFC je zanimljiv kao kanal za micropayments odnosno mikrotransakcije, najbrže rastući segment platnog prometa u novije vrijeme. Naime, beskontaktno plaćanje uopšteno – bilo da je riječ o pravom platnom prometu ili pak o nekoj vrsti prepaid plaćanja – otvara sasvim nove mogućnosti prihoda bankama i kartičarima. Primjerice, već je i daleko jednostavniji prepaid model beskontaktnog plaćanja za kupovinu karata u javnom prevozu, pozorišnih i kino ulaznica ili pak ulaznica za velike festivale vrlo zanimljiv. Kupac može na odgovarajući čitač prisloniti svoj NFC uređaj ili karticu te brzo obaviti željenu transakciju.
Na ovaj način se obuhvata dodatni veliki dio kolača svakodnevnih finansijskih transakcija relativno manje vrijednosti koji se odvija mimo klasičnog platnog prometa. Primjerice, u Hrvatskoj su te mikrotransakcije važećim propisima za sprečavanje pranja novca ograničene na transakcijski limit od 100 kn odnosno mjesečni limit od ukupno 500 kn. Na prvi pogled ne zvuči mnogo, no već i ti iznosi daju nove prihode koje je relativno jednostavno integrisati u postojeću infrastrukturu plaćanja.
Naime, beskontaktne mikrotransakcije nisu ograničene samo na kupovanja karata odnosno uopšteni ticketing. Dovoljno je samo u priču dodati mogućnost korištenja beskontaktnog plaćanja pametnim telefonima na samoposlužnim automatima za kafu, sokove i slatkiše pa da kunski kolač mikrotransakcija znatno naraste.
Digitalni novčanici
Upravo su pametni telefoni glavni zamajac tržišta NFC plaćanja – ima li logičnijeg načina za sigurno svakodnevno beskontaktno plaćanje od uređaja koje svi korisnici ionako stalno nose sa sobom?
Trend pretvaranja pametnih telefona u digitalne novčanike uz pomoć NFC tehnologije je istovremeno i velika prilika tradicionalnim bankama i kartičarskim kućama, ali istovremeno i velika prijetnja. Glavna prijetnja leži u kanaliziranju dijela platnog prometa izvan dosega banaka i kartičara pojavom novih pružatelja te usluge, bilo u obliku nezavisnih kompanija bilo od strane mobilnih operatera. Naime, nezavisni ponuđači usluge digitalnog novčanika poput Googleovog Walleta imaju mogućnost fleksibilnijom ponudom preuzeti na sebe velik dio svakodnevnih mikrotransakcija oslanjajući se na postojeću bankovno-kartičarsku infrastrukturu samo kao sporednog posrednika. Isto tako, telekomi koji već sada nude usluge payment gatewaya za elektronsko plaćanje već rade na razvijanju svojih cloud rješenja za pružanje mikroplaćanja čak i manjim firmama koje bi htjele kupcima svojih proizvoda ili usluga ponuditi beskontaktno NFC plaćanje pametnim telefonom.
Isto tako, jedan pametni telefon može sadržavati podatke potrebne za pristup uslugama beskontaktnog NFC plaćanja više ponuđača – korisnik prilikom svake transakcije može vrlo jednostavno odlučiti čijim se kanalom za plaćanje u tom trenutku želi poslužiti.
Više govora o potencijalu NFC tehnologije te plaćanju mikrotransakcija pametnim telefonima biti će u sklopu predstojeće 7. Combisove tehnološke konferencije koja će se održati krajem septembra u Šibeniku, a čiji je Bankamagazine medijski pokrovitelj. Između ostaloga, kompanija Combis će okupljenima prikazati vlastita NFC rješenja razvijena u potpunosti hrvatskim znanjem.
