Iako statistički kriza u eurozoni polako prolazi, dvije vodeće ekonomije, Njemačka i Francuska bilježe blagi rast, ekonomisti nisu baš veliki optimisti i urgiraju na nastavak reformi.
Najnovije brojke Eurostata pokazuju da je recesija u eurozoni završena. Proizvodnja je u drugom kvartalu porasla za 0,3 odsto, a ima naznaka da bi rast mogao i da se poveća. Dobre rezultate posebno bilježe dvije vodeće privrede, a pozitivne pokazatelje ima i Portugalija. Ipak, stručnjaci upozoravaju da još nije vrijeme za veliki optimizam.Prema riječima ekonomiste Guntrama B. Wolffa, direktora istraživačkog centra Bruegel, još uvijek nije vrijeme za opuštanje, jer, kako kaže, i dalje postoje ogromni problemi, naročito po pitanju dugova zemalja u recesiji.
Recimo, u Francuskoj je daleko od sjajne situacije. Reforma poreskog sistema za preduzeća, koja je sprovedena u toj zemlji, pojačala je konkurentnost firmi.
Ali, ta reforma nije dovoljna da se konkurentnost francuske privrede vrati na raniji nivo, a ima još mnogo posla, posebno što se tiče reforme penzionog sistema.
Evropska komisija predviđa za sledeću godinu rast proizvodnje od 1,2 odsto u eurozoni, a Wolff smatra da to neće biti dovoljno za preokret na tržištu rada, a broj nezaposlenih u južnoj Evropi ostaće visok i sljedeće godine.
Recimo, Njemačka i dalje jeste lokomotiva i ima najvišu stopu rasta u eurozoni, ali taj rast je ipak isuviše nizak i nije dovoljan da povuče ostatak eurozone, kaže direktor Bruegela, prenosi Bizlife.
Da bi je promijenili na duži rok, naš nominalni rast, a to znači rast plus inflacija, on bi trebalo da bude negdje oko pet odsto. Dakle, nešto viši nego sad. Mora da se nastavi sa strukturnim reformama. One su posebno važne u južnoj Evropi i možda u Njemačkoj.
Dakle, riječ je o reformama cijele eurozone. Prostor na kome se koristi euro i dalje nije potpuna monetarna unija. Potrebna nam je bankarska unija, a tu smo tek na pola puta.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
