Iako je Hrvatska nedavno zbog usklađivanja sa propisima EU, Rusima uvela vize, ruski kapital na velika vrata ulazi u Hrvatsku, piše Jutarnji list.
Nakon što je prije nešto više od godinu dana preuzela Volksbanku i tako zakoračila i na hrvatsko tržište, ruska Sberbanka danas otvara preuređenu poslovnicu u središtu Zagreba. Novu poslovnicu, prema najavama iz Sberbanke, otvoriće Sergej Gorkov, drugi čovjek ove banke.
Dolazak Gorkova, zamjenika predsjednika Uprave Sberbanke, koji iza sebe ima karijeru i u naftnom biznisu, jasno pokazuje kakvo zanimanje Rusi pokazuju prema hrvatskom tržištu.
Kupovina Volksbanke, koja je, prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), u Hrvatskoj krajem prošle godine raspolagala aktivom većom od 8,26 milijardi kuna (oko milijardu eura), što čini nešto više od dva odsto hrvatskog bankarskog tržišta, po mišljenju Jutarnjeg lista, bila je prvi korak u njihovoj strategiji stvaranja uporišta i u hrvatskom svijetu finansija, koji je uglavnom podijeljen između Austrijanaca i Italijana, kao najvećih igrača.
Zajedno sa Turcima, koji su preuzeli Banku Brod i preimenovali je u Kentbank, i Rusi sada nastoje da postanu ozbiljni igrači u hrvatskom bankarskom sektoru.
Iako je Sberbank novi igrač na hrvatskom banakarskom tržištu, radi se zapravo o staroj banci, čiji korjeni sežu daleko u doba carizma u najvećoj državi svijeta, u 1841. Danas je Sberbank bankarska grupacija koja posluje u Rusiji i drugim zemljama ZND-a, zatim u zemljama srednje i istočne Evrope, što je rezultat njenog preuzimanja Volksbanke, kao i u Turskoj, u kojoj je preuzeo DenizBank.
Sberbanka je najveća ruska banka, koja drži gotovo trećinu ruskog banakrskog tržišta i za koju radi 240.000 ljudi. U njenim se rukama nalazi nešto manje od 19.000 poslovnica, a broj klijenata veći je od 70 miliona, čemu još treba dodati i oko milion i po kijenata iz korporativnog sektora. Osnivač i većinski vlasnik Sberbanka je Centralna banka Ruske Federacije, koja drži 50 posto plus jednu akciju ovog finansijskog giganta. Ostatak akcija u rukama je više od 245.000 ruskih i inostranih akcionara.
Prema podacima Sberbanke, ta je grupa je prošlu godinu zaključila s neto dobitkom u iznosu od 347,9 milijardi ruskih rubalja, ili oko 8,7 milijardi eura, što je 10,1 posto više nego godinu ranije. Ukupna imovina grupe u 2012. porasla je za 39,3 posto, što je u velikoj mjeri rezultat preuzimanja Volskbanke, kasnije preimenovane u Sberbanka Evrope, čiji šef Mark Arnold danas takođe dolazi u Zagreb, i turskog DenizBanka.
Tranzicija, kroz koju već više od dvije decenije prolazi i Rusija, Sberbanku je preobrazila u treću po veličini evropsku banku. Naime, po tržišnoj kapitalizaciji od 70 miliijardi USD, od Sberbanke su na Starom kontinentu, kako pokazuje računica Financial Timesa, veće jedino banke HSBC (170 milijardi USD) i Banco Santander (80 milijardi USD). Osim što nije izložena problemima u kojima grcaju banke u eurozoni, glavne adute Sberbanke finansijski stručnjaci vide u njenoj dominantnoj poziciji na rastućem ruskom tržištu. Energentima bogata najveća zemlja svijeta ogromno je tržište, koje, dok se ostatak Evrope guši u recesiji, bilježi značajne stope rasta ekonomske aktivnosti.
