Evropska komisija predložila je zakon kojim se povećavaju krivične kazne u Evropskoj uniji za falsifikovanje novca u cilju bolje zaštite eura, koji je jedna od glavnih meta falsifikatora.
Krivotvorenje zajedničke evropske valute koštalo je najmanje 500 miliona eura otkako je ušla u opticaj 2002. godine. Komisija je, takođe, predložila unapređenja propisa za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma.
Kada je riječ o falsifikovanju novca, predviđa se minimalna kazna od šest mjeseci zatvora za ozbiljne slučajeve proizvodnje i distribucije lažnog novca, a maksimalna od osam godina za distribuciju lažnog novca. Već je na snazi maksimalna kazna od osam godina zatvora za proizvodnju lažnih novčanica ili kovanica.
Takođe se predviđa da se zemlje članice EU obavežu da opreme nacionalne centre za analizu za ispitivanje lažnih eura tokom odvijanja sudskih postupaka, kao i da se povećaju prekogranične istrage.
„Euro je druga najveća valuta na svijetu i preduzećemo sve moguće mjere da obezbijedimo da prestane da bude meta kriminalaca“, istakla je evropska komesarka za pravosuđe Vivijan Reding. Ocijenila je da falsifikovanje potkopava povjerenje javnosti u valutu i nepovoljno djeluje na vlade, biznis i građ, dodajući da je pravo vrijeme da se zatvore rupe u zakonodavstvu i zaustavi krivotvorenje širom EU.
Komesar za borbu protiv pronevjera, poreze i carine Algirdas Šemeta rekao je da je moneta koju koristi 17 zemalja i 330 miliona ljudi privlačna meta za kriminalce i da treba nešto učiniti da se pokaže da se kriminal ne isplati.
Prema podacima Evropske centralne banke (ECB), u drugoj polovini 2012. iz opticaja je povučeno 280.000 falsifikovanih banknota eura, za 11,6% više nego u prvih šest mjeseci te godine. Istovremeno je broj ukupno povučenih falsifikovanih novčanica eura u 2012. bio za 12,4% manji nego u 2011. godini. ECB je ocijenila da je broj falsifikovanih banknota i dalje relativno mali, s obzirom na broj novčanica u opticaju. U drugoj polovini 2012. u opticaju je bilo 14,9 milijardi novčanica eura.
Najviše se falsifikuju novčanice od 20 eura s udjelom u ukupno krivotvorenim od 42,5%, a slijede novčanice od 50 eura s udjelom od 40%.
U drugoj polovini 2012. godine 97,5% ukupnog broja falsifikovanih novčanica eura otkriveno je u zemljama zone eura.
Evropska komisija usvojila je i prijedloge za unapređenje važećih propisa EU o borbi protiv pranja novca i transfera para teroristima s obrazloženjem da se opasnost od ta dva vida kriminala konstantno razvija, pa se nameće potreba unapređenja zakona.
Komesar za interno tržište i usluge Mišel Barnie naglasio je da tokovi „prljavog“ novca nanose štetu stabilnosti i reputaciji finansijskog sektora dodajući da preventivne mjere u finansijskom sistemu mogu da pomognu da se zaustavi pranje novca.
Komesarka za untrašnje poslove Sesilja Malmstrom (Cecilia Malmström) rekla je da „prljavom“ novcu nije mjesto u evropskoj ekonomiji jer potiče od trgovine drogom, oružjem ili ljudima.
„Moramo da osiguramo da organizovani kriminal ne može da pere pare kroz naš bankarski sistem ili kockanje. Kako bismo zaštitili legalnu ekonomiju, posebno u vrijeme krize, ne smije biti rupa u zakonima kroz koje će se provući organizovani kriminal ili teroristi“, naglasila je Malmstromova.
Predloženi paket uključuje direktivu o sprečavanju korišćenja finansijskog sistema za pranje novca i finansiranje terorizma i o informacijama koje prate transfere novca kako bi se omogućilo ulaženje u trag i praćenje transfera, prenosi Capital.ba.
