Zbog Kombinata aluminijuma u 2013. godini, najvjerovatnije, ćemo platiti 210 miliona eura, od čega se veći dio odnosi na garancije od 150 miliona eura, a manji na 60 miliona duga za struju prema Elektroprivredi. Početkom godine smo već platili iz budžeta 23,4 miliona eura zbog garancija, zbog kojih su uvedene takse od jednog eura na SIM kartice, električna brojila i kablovsku televiziju, dok su se na kraju uveli krizni porezi na bruto plate od preko 400 eura, koje će se oporezovati sa 12 odsto.U godini u kojoj je najavljivan smak svijeta, ruski menadžment je smanjio proizvodnju za polovinu, ugasio dvije od četiri hale Elektrolize i povećali dug za struju sa 30 na 60 miliona. Bilo je i nekoliko protesta ispred kapije fabrike, koji su uglavnom bili bez rezultata, osim u slučaju 117 penzionera, koji su nakon blokade izvoza aluminijuma dočekali da im se uplate beneficije i omogući primanje penzije.
Predsjednik sindikata Aluminijuma Rade Krivokapić saglasan je da 2012. godina nije donijela ništa lijepo.
– Osim što je smanjena proizvodnja primarnog aluminijuma sa 100 hiljada tona na 50 hiljada, zadužen je i onako prezaduženi KAP, smanjen je broj zaposlenih na 1.200 i doveden u pitanje opstanak fabrike i kontinuitet proizvodnje – rekao je Krivokapić, koji se nada da će 2013. biti na nivou 2007.
– Tada je proizvodnja iznosila 124 hiljade tona aluminijuma, imali smo 2.200 zaposlenih i cijena aluminijuma je bila 3.600 dolara po toni. Očekujemo da se okonča kriza i otvore nova radna mjesta, i nadamo se da će naša budućnost biti mnogo bolja i vedrija nego što je realnost u kojoj sada živimo. Želimo da ove godine procvjeta crnogorska privreda i da KAP bude ono što je nekada bio –lokomotiva njenog razvoja – poručio je Krivokapić.
Realnost je, međutim, drugačija, jer KAP duguje blizu 400 miliona eura, nije sklopio ugovor sa nekim od dilera električne energije, dok pregovori sa zainteresovanim investitorima nijesu završeni. Koja god da bude opcija za nastavak proizvodnje u KAP-u, preliće se preko leđa građana. Toščeliku ili HGL-u će se, ako dođu, plaćati subvencije za struju od oko 10 miliona godišnje, dok ne izgradi sopstveni izvor, preuzeti dug za struju od 60 miliona, kao i ostatak garancija koje sa kamatama iznose oko 150 miliona eura, što je ukupno 210 miliona eura. Tu sumu će, najvjerovatnije, platiti ove godine, jer OTP vaga o aktiviranju garancija, dok ih je VT banka već aktivirala.
S obzirom na to da KAP nije riješio pitanje snabdijevanja električne energije od 1. januara, Vlada će, najvjerovatnije, primorati EPCG da nastavi sa snabdijevanjem. Rusi nemaju namjeru da plate ni dug za struju, niti garancije, nedavno su tražili gašenje KAP-a, tako da će se, prije ili kasnije, dugovi KAP-a platiti iz budžeta, od novca poreskih obveznika, to jest građana.
Član izvršnog odbora sindikata KAP-a Radovan Tošković kazao je da sva dešavanja u KAP-u pokazuju da se radi o prljavom scenariju između Rusa i Vlade, koja ima za cilj da obmanjuje radnike i javnost.
– Hoće da gase KAP, a istovremeno ga spasavaju od sebe i tako pokušavaju da zataškaju navodne dugove i tajne odluke kojima je Vlada dozvolila menadžmentu fabrike da trajno ugasi fabriku Glinice, Preradu, Kovačnicu, Valjaonicu i fabriku u Kolašinu. Zbog toga niko ne snosi odgovornost – rekao je Tošković, koji smatra da nijedan novi partner neće prihvatiti nekoliko stotina miliona duga i visoku cijenu struje.
– Vlada stalno traži neke nove strateške partnere kao da oni isti nijesu prodali KAP sadašnjem vlasniku, uz tada velike hvalospjeve o dobro obavljenom poslu. Sada ne mogu da raskinu ugovor sa njima i ako to ne urade, smatraćemo da hoće da kupe vrijeme kako bi svi ostali na svojim pozicijama i primali enermno visoke plate – kazao je Tošković i podsjetio da izvršni direktor Jurij Moisejev ima petocifrenu platu.
– Narednu godinu vidim isto kao i prethodne. KAP će dočekati i 2014. sa istim pričama Vlade i menadžmenta, odnosno starim prevarama u novom pakovanju – zaključio je Tošković.
Portparolka Ministarstva ekonomije Draženka Bećirović kazala je da je KAP opstao u periodu kada su mnoge zemlje gasile ovu vrstu proizvodnje.
– Saglasni smo da KAP-u treba novi partner sa investicijama koje bi dugoročno riješile pitanje električne energije. Svi naši napori, sa više nivoa, upravo su i usmjereni prvo na očuvanje određenog obima proizvodnje, kako bi se uspostavile osnove za održivo poslovanje KAP-a, i ne samo po pitanju električne energije, nego i pokretanju fabrika prerade, glinice, Rudnika boksita… Svjesni smo da je kriza donijela i povećan oprez investitora na globalnom nivou, ali smo ubijeđeni da je vrijedno pokušati da se spasi proizvodnja u Kombinatu, da on predstavlja šansu industrijskog razvoja, razvoja prerađivačke industrije, nove zaposlenosti, stvaranja novog društvenog proizvoda, poboljšanje izvoza. Zato je i razumljivo da ulažemo tolike napore kako bi očuvali Kombinat – kazala je Bećirovićeva.
Blokadom do penzija
Već u januaru preko 100 radnika koji su napustili KAP 2011. na „nagovor” poslovodstva okupili su se ispred fabrike tražeći da im se uplati milion eura za beneficirani radni staž. Nakon nekoliko mirnih okupljanja odlučili su da parkiraju automobile ispred kapije i blokiraju izvoz aluminijuma. To je odmah donijelo rezultate, pa su se ministar ekonomije Vladimir Kavarić i predstavnik Vlade u bordu direktora KAP-a Nebojša Dožić brzo dogovorili sa Rusima i penzionerima su uplaćene beneficije i povezan radni staž, te su od aprila redovno primali penzije.
Štrajk bez rezultata
Ove godine ispred KAP-a dug su probali da naplate radnici Prerade, koji traže 700 hiljada eura. Nakon 11 dana neprestanog štrajka ispred kapije, koji je započeo tučom i tokom kojega je nekoliko puta intervenisala policija, radnici su prihvatili da pređu KAP i pristali da se namire prodajom imovine. Do danas oglas za prodaju imovine nije raspisivan.
Štrajk nije „upalio” ni čistačicama koje su otpuštene nezakonito, pa su nakon mjesec dana odustale.
Podsjeća na 2009. kada je otpušteno dvije hiljade radnika
On je istakao da su radnici prepoznali da scenario Vlade i Rusa ima za cilj da kod radnika stvori nesigurnost, kako bi se što više njih prijavilo za socijalni program koji će uskoro da uslijedi.
– Ovakav scenario je bio i 2009. godine, kada je KAP sa prerađivačkim kapacitetima napustilo 2.000 radnika – naveo je Tošković.
dan.co.me
