Grčka je zauzela najgoru poziciju od svih članica Evropske unije na globalnoj ljestvici percepcije korupcije u javnom sektoru, našavši se ispod Bugarske usljed porasta gnjeva javnosti zbog te pošasti tokom ekonomske krize, posebno zbog utaje poreza među bogatašima.
Indeks o korupciji u državnom sektoru, koji je objavila organizacija za borbu protiv korupcije Transparensi internešnal (TI), pokazao je i da su druge članice eurozone pogođene krizom loše prošle. Italija se, na prmijer, našla ispod Rumunije.
Prilikom objave svog godišnjeg indeksa o percepciji korupcije, TI, sa sjedištem u Berlinu, pozvala je evropske u ostale vlade da se puno više potrude da obećanja o suzbijanju korupcije pretvore u akciju u oblastima poput javnih tendera, finansiranja političkih stranaka i utaje poreza, prenio je Rojters.
“Rezultati ispitivanja bi trebalo da budu signal upozorenja EU da traži više informacija i odgovornosti od svojih država članica”, kazala je analitičarka EU iz Transparensija Jana Mitermajer.
Dodala je da bi to takođe trebalo primijeniti na trenutne napore u cilju uspostavljanja nadzora evropskih banaka.
Percepciji korupcije u nekim evropskim zemljama doprinose slabi ili neefikasni pravosudni sistem, slabe javne revizorske službe i bliske veze između vlade i biznisa, rekla je Mitermajer.
Zbog tajnosti kojom je obavijena većina koruptivnih ugovora, indeks TI, koji je ove godine rangirao 176 država, mjeri percepciju korupcije a ne nivo na kojem je ona zapravo.
Grčka je zauzela 94. mjesto, ispod Bugarske i Rumunije. Italija se našla na 72. poziciji, odmah ispred Bugarske na 75. ali iza Rumunije, koja je na 66. poziciji.
U indeksu 2011, Grčka je bila 80, a Bugarska je najgore prošla od svih članica EU, našavši se na 86. mjestu.
EU odlaže prijem Bugarske i Rumunije u Šengensku zonu zbog zabrinutosti u vezi sa korupcijom.
Portugal i Irska, države koji su poput Grčke, primile pakete pomoći eurozone, zauzele su 33, odnosno 25. mjesto na tabeli.
TI je istakao da skala za 2012. ne odražava u potpunosti noviji razvoj događaja, poput pojave reformski nastrojene italijanske vlade jer su djelovi istraživanja na osnovu kojeg se sastavlja indeks stariji od godinu.
Kao najmanje korumpirane države se doživljavaju Novi Zeland, Danska i Finska, dok Somalija, Sjeverna Koreja i Avganistan dijele posljednje mjesto.
Među glavnim globalnim ekonomijama, Sjedinjene Države su zazele 19. poziciju, sa 24, Njemačka je 13, Japan i Britanija dijele 17. mjesto a Francuska, koja je prošle godine bila na 25, ove je zauzela 22.
Kinezi svjesni opasnosti
TI je saopštio da širom svijeta, uključujući velike ekonomije u usponu, poput Kine i Brazila, raste svijest o cijeni korupcije i odbijanje da se ona prihvati kao neizbježan segment života.
“Veoma je pozitivno to što ljudi širom svijeta traže veću odgovornost… To bi mogao biti veliki faktor promjene”, izjavio je za Rojters direktor TI Kobus de Svart.
Kina je pala sa 75. na 80. mjesto, ali je Svart rekao da vlasti u Pekingu pokazuju veće razumijevanje opasnosti ignorisanja korupcije i da im je njeno suzbijanje u interesu.
Velika uloga političke volje Svart je ocijenio kao zabrinjavajuće to što dvije trećine od svih država obuhvaćenih istraživanjem ima manje od 50 poena na novoj skali TI, gdje 100 dobijaju “najčistije” a nula “najkorumpiranije”.
“Danas je jasno da visok nivo korupcije u javnom sektoru koči globalni ekonomski oporavak, rekao je Svart.
Što se tiče Rusije, koja se našla na 133. mjestu, sa 143. prošle godine, Svart je rekao da nova ograničenja koja je Kremlj nametnuo nevladinim organizacijama otežavaju praćenje korupcije.
“Politička volja igra veliku ulogu u određivanju da li neka država ide prema gore ili prema dolje, rekao je Svart.
“Države koje završe na dnu često su one čije političke elite nemaju volju da se ozbiljno pozabave tim pitanjima,“ kazao je.
Crna Gora na ovogodišnjoj listi Transperensi internešnala (Transparency international) o percepciji korupcije zauzima 75. poziciju, što je za devet mjesta lošiji plasman u odnosu na prošlu godinu.
Tu poziciju Crna Gora dijeli sa Bugarskom, Liberijom i Tunisom.
Kako je saopšteno iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), sve zemlje regiona, osim Crne Gore i Albanije, bolje su rangirane nego prošle godine. Hrvatska je na 62. mjestu, Makedonija na 69., Bosna i Hercegovina na 72., dok Srbija zauzima 80. poziciju, Kosovo 105. a Albanija 113.
„Sam indeks za Crnu Goru je neznatno bolji nego prošle godine, ali samo na nivou statističke greške, pa smo zbog znatno većeg napretka u drugim zemljama nazadovali i u odnosu na region“, pojasnili su iz MANS-a. Prema njihovim riječima, ovi podaci potvrđuju da se za borbu protiv korupcije u Crnoj Gori koristi samo retorika, dok u praksi nema političke volje da se obezbijede konkretni rezultati.
„Što može ozbiljno ugroziti proces evropskih integracija, ali i opstanak privrede, jer strani investitori koji poštuju zakone nijesu spremni da ulažu u zemlje u kojima je korupcija pravilo, a ne izuzetak“, smatraju u MANS-u.
U toj nevladinoj organizaciji, koja je partner TI za Crnu Goru, ne očekuju rezulate po tom pitanju ni od nove Vlade.
„Sudeći prema sastavu nove Vlade, čija većina članova je optužena za brojne korupcijske afere koje nijesu imale epilog pred sudom, za očekivati je da konkretnih rezultata neće biti ni u narednom periodu i da će se nastaviti trend pogoršanja indeksa percepcije korupcije za Crnu Goru“, kaže se u saopštenju, pišu Vijesti.
