Još nije kasno da usporimo zaduživanje i da nađemo alternativu. U tome nam mogu pomoći fiskalna pravila, odnosno odgovornost, koja su na javnoj raspravi i koja bi na snagu trebalo da stupe 2014 – saopšteno je u ponedjeljak u Privrednoj komori na konferenciji o javnom dugu i fiskalnoj disciplini.
– Usvajanjem fiskalnih pravila i striktnom primjenom bi se trasirao put ka održivim stabilnim i snažnim javnim finansijama koje nijesu samo potreba zbog evropskih integracija već preduslov za ostvarivanje osnovnog cilja – dinamiziranja ekonomskog rasta. Najbolji put da se liječe problemi je ekonomski rast – kazao je ministar finansija Milorad Katnić, ali i priznao da je to mnogo lakše reći nego ostvariti.
Liječenje
Naš rast, dodao je on, nije dovoljan da bi se izliječili svi problemi. Katnić je podsjetio i da je javni dug države 51,3 odsto, ali da je njegov profil dosta stabilan.
Posebno pitanje je, kazao je Katnić, cijena zaduženosti i da li se država može zadužiti na međunarodnom tržištu.
– Zaduživanje jeste negativno, ako ide samo u potrošnju time se ne stvara brži ekonomski rast i poboljšava standard, ali moramo shvatiti da ne može ni svaka država, ni kompanija da se zaduži bez pomoći EK, Evropske centralne banke ili MMF. U narednom periodu nestabilno i neizvjesno makrotržište zahtijevaće od države poput Crne Gore dodatnu odgovornost kako bi se obezbijedila odgovarajuća sredstva – ocijenio je Katnić. To znači i nužnost smanjenja deficita i izloženosti prema spoljnem tržištu.
U tom kontekstu je pripremljen zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti koji je u završnoj fazi.
– Nacrt predviđa fiskalna pravila u kojim smo definisali da deficit budžeta države može biti najviše jedan odsto BDP, ali samo u slučaju kada je njegov projektovani rast manji od 1,5 odsto i u slučaju kada imamo investicioni kreditni rejting. Prjektovan je državni dug od oko 30 odsto BDP-a. Definisali smo prelazni period do 2025. godine, do kada dug ne smije preći 60 odsto BDP-a i trasirali put kako da ga smanjimo do 45 odsto BDP-a – poručio je Katnić.
On je naglasio da je važno da se ima odgovornost za fiskalna pravila.
– Važno je da imamo fiskalna pravila, ali i odgovornost za njih i instrumente kako bismo sačuvali njihovo poštovanje. Kada se približimo nekim od zadatih vrijednosti, Skupština definiše mjere koje treba da smanje rashode i pritisak na javni dug, što predstavlja automaske stabilizatore – naveo je Katnić.
Euro
Guverner Radoje Žugić je kazao da fiskalna pravila koja se donose u kriznim uslovima mogu doprinijeti i da se sačuva euro u Crnoj Gori
– Fiskalna stabilnost preduslov je održivog ekonomskog rasta i razvoja, dok je disciplina njen ključni elemenat. Država mora trošiti onoliko koliko su njene objektivne i materijalne mogućnosti. Pitanje je koliko i kako troše, ali i kako se poreski obveznici odnose prema državi – smatra Žugić.
On je naveo da neuredno izmirivanje obaveza vodi većem nivou deficita države, dok nova zaduživanja padaju na teret građana i urednih poreskih obveznika.
– Neophodno je naplatiti poreske prihode uz povećanje kontrole poreskih obveznika, ali ne možemo dozvoliti da disciplina tereti uredne platiše – poručio je Žugić i ocijenio da će naredna godina biti godina sublimiranja javnog duga.
– To možemo postići ako povećamo fiskalnu disciplinu i uradimo maksimum prema onima koji ne plaćaju porez.
Poslanik Aleksandar Damjanović (SNP) smatra da za državu ne bi bio problem ni duplo veći nivo javnog duga, kada bi ona imala dvije- tri nove hidrocentrale, završen auto-put i Kombinat alunimijuma sa godišnjim prihodom od nekoiliko stotina miliona eura.
On je upitao što je alternativa povećanju zaduživanja u narednom periodu?
– Ako to nijesu dobre perspektive stranih direktnih investicija, to je jačanje fiskalne discipline, povećanje poreskih i rast javnih prihoda – kazao je Damjanović.
Mencinger: Platni bilans najveći problem Crne Gore
– Najveći problem u Crnoj Gori je platni bilans – ocijenio je profesor ljubljanskog Pravnog fakulteta Jože Mecinger.
– Imate užasne brojke, 35 odsto BDP-a koji pokrivate stranim investicijama ili prodajom imovine. To je veći problem od zaduženosti – kazao je Mecinger.
Armstrong: Njemci imaju najviše interesa da euro opstane
Dr Ana Armstrong iz londonskog Armstrong investmenta smatra da će euro da opstane. Opstaće, kaže ona, i EU ali je pitanje da li u postojećem obliku.
– Njemačka ima ogroman finansijski interes da euro opstane. Njemačka neće riješiti problem država periferije na jednostavan način. Trudiće se da izvuku i svaki euro koji su pozajmili – kazala je ona i dodaje da je posebna priča da li će Grčkoj biti dozvoljeno da se otcijepui.
Cio finansijski sistem je, kazala je Armstrong, spremljen za situaciju da se Grčka otcijepi.
Profesor ljubljanskog Pravnog fakulteta Jože Mecinger je saopštio da ne očekuje da će euro nestati.
– Područje eurozone moglo bi se smanjiti, tako što bi u njemu bile zemlje koje su više ili manje vezane za Njemačku, ili koje imaju suficit u platnom bilansu. Vjerujem da će euro na nekon području ipak opstati – kazao je Mencinger.
U EU dug do 90 odsto
U EU je na kraju drugog kvartala ove godine, kako je saopštio ministar Katnić, prosječna zaduženost oko 90 odsto BDP-a, u eurozoni 84,9 odsto, a u Crnoj Gori 47,9 odsto a sada 51 odsto.
– Srbija, Hrvatska i Albanija imaju veći dug od Crne Gore, a Makedonija i Bosna i Hercegovina manji – saopštio je ministar.
Posljednjih godina osam razvijenih država EU nijesu mogle da obezbijede finansiranje na tržištu nego su morale da sklapaju aranžman sa MMF, EK i uz pomoć programa Evropske centralne banke.
Popović: Brinu me 2015. i 2016.
– Brinu me 2015. i 2016, kada stiže naplata obveznica, odnosno glavnica obje emisije. Vjerujem da će u međuvremenu nešto učiniti Zakon o fiskalnoj disciplini koji će na snagu stupiti 2014. – kazao je dr Saša Popović.
On je pomalo u šali kazao da je optimizam u kontekstu krize isto kao ljubav u doba kolere.
Žugić: Ne može biti odgovoran samo ministar finansija
Guverner Žugić je kazao da ukoliko se ne definiše odgovornost, odnosno sankcije onda fiskalna pravila ostaju mrtvo slovo na papiru.
– Ne smatram da je dobar prijedlog da bude odgovoran samo ministar finansija. Postoje i drugi subjekti na finansijskom tržištu koji moraju odgovarati u slučaju kršenja fiskalnih pravila – kazao je guverner.
pobjeda.me
