Manjak u budžetu Francuske puniće se većim porezima za bogate, a ne smanjenjem izdataka za siromašne, odlučio je francuski predsjednik Fransoa Oland.
Njegova odluka podrazumijeva da svaka firma koja dijeli dividende i bonuse neće moći da otpusti nijednog radnika. Opozicija negoduje.
Sa predsjednikom Fransoa Olandom na čelu, Francuska je i definitivno promijenila politički kurs. Donji dom parlamenta usvojio je mjere nezamislive u prethodnoj desničarskoj Vladi Nikole Sarkozija.
Fiskalna reforma socijalista podrazumijeva smanjenje javne potrošnje i mjere štednje, ali ne one koje najviše pogađaju običan svijet. Sasvim suprotno, Olandovi porezi udaraju na bogatstvo i krupan biznis.
Fransoa Oland je, kao prvu mjeru štednje, sopstvenu platu umanjio 30 odsto. Zatim je, odredivši borbu protiv nezaposlenosti za prioritet socijalističke vlade, poručio da će breme krize morati da podnesu najimućniji.
Ministar socijalne ekonomije Benoa Amon kaže da će najbogatije kompanije i pojedinci plaćati veće poreze. “Dok su oni posljednjih deset godina punili svoje džepove, srednja i niža klasa trpjele su otpuštanja i smanjenje plata”, rekao je ministar Amon.
Druga privreda evrozone ima zadatak da ovogodišnji deficit svede na 4,5 odsto i istovremeno uštedi sedam milijardi evra. To se neće, kao do sada, odvijati na račun porasta broja nezaposlenih kojih je najviše od 1999. godine, oko tri miliona.
Pariz je uveo restrikcije na otpuštanja: svaka firma koja dijeli dividende i bonuse neće moći da otpusti nijednog radnika.
“To što se radi je pravo fiskalno iživljavljavanje. Novi budžetski zakon predviđa da se kroz nove poreze uštedi sedam milijardi evra, a kroz rezanje javne potrošnje samo milijarda”, kaže Kristijan Jakob iz Unije za narodni pokret.
Pred francuskim tajkunima, dva izbora, jedni bježeći od ”reketiranja”, kako nazivaju Olandove mjere, pakuju kofere i prelaze Lamanš.
Mišel Gilbo iz asocijacije biznismena Medef kaže da će veliki broj novih poreza negativno uticati i na pojedinačno bogatstvo i na kompanije. “Vlast od nas traži veliku žrtvu”, kaže Gilbo.
Ipak, u Francuskoj je više bogataša koji odlazak iz zemlje smatraju nepatriotskim činom. Koliko cijene domaći kvalitet života pokazuje i otvoreno pismo 16 superbogatih koji su tražili da plaćaju više kako bi pomogli državi u teškim vremenima, prenose agencije.
