Hrvati će biti među siromašnijim zemljama u EU

Dodajte komentar

Kada za godinu dana postane članica Evropske unije, Hrvatska će biti na dnu ljestvice prema bruto nacionalnom dohotku po stanovniku i paritetu kupovne moći.

Prema posljednjim podacima koje je objavio Eurostat, statistički zavod Evropske komisije, u odnosu na prosjek Evropske unije, iza Hrvatske jedino su Letonija, Rumunija i Bugarska, a sve preostale 24 države članice, prema tom kriterijumu, su bogatije od Hrvatske.
Ovi podaci pokazuju zabrinjavajući trend u posljednje dvije godine jer, kako Hrvatska ide prema punpravnom članstvu, razlika u odnosu na ostale zemlje EU se povećava umjesto da se smanjuje.

Prema podacima za 2008. i 2009. godinu, hrvatski BDP po stanovniku bio je na nivou od 64 odsto prosjeka 27 država članica EU. Tada je Hrvatska iza sebe ostavila čak sedam država članica, uključujući i Poljsku i Mađarsku.

Najnoviji podaci pokazuju da su po tom indeksu bogatstva iza Hrvatske, sa 61 odsto EU prosjeka, jedino najsiromašnije zemlje EU – Bugarska, Rumunija i Letonija.

Ispred posljednje je za samo tri odsto. Naime, Letonija je za samo godinu dana smanjila razliku u odnosu na EU prosjek za nevjerovatnih sedam odsto nakon što je uvela i sprovela stroge mjere štednje i reformi nakon krize 2008.

Zato se očekuje da će i Letonija, ako se taj trend nastavi, brzo prestići Hrvatsku, koja će tada ostati u grupi sa Bugarskom i Rumunijom kao najsiromašnijim državama EU.

Iako je po indeksu BDP-a po stanovniku dva puta siromašnija od Austrije, Hrvatska je po istom mjerilu dva puta ispred Srbije. U odnosu na susjednu Sloveniju, sada već dobro integrisanu članicu EU, Hrvatska ne zaostaje mnogo, samo 23 odsto.

Ako bi se poredile sa prosjekom EU, nakon Hrvatske najbolje stoje Crna Gora sa 43 odsto, Makedonija sa 36, a slabije su Srbija sa 35, Albanija sa 31 i Bosna i Hercegovina sa 29 odsto.
Najbogatiji u EU i dalje je Luksemburg, sa čak 274 odsto BDP-a u odnosu na EU prosjek, a slijede ga Holandija sa 131 i Austrija sa 129 odsto. Evrostat objašnjava da u Luksemburgu radi mnogo državljana susjednih zemalja članica EU koji doprinose ukupnom BDP-u, ali oni ne učestvuju u zbrajanju BDP-a po glavi stanovnika. Zbog toga je odstotak za Luksemburg tako velik, prenose agencije.

Izvor: capital.ba

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *