Brković kupio Jakić da bi dobio 73,6 miliona

Dodajte komentar

Uvođenje stečaja u kompaniju „Vektra Jakić” zbog duga za kredit OTP banci zasad je odloženo u bjelopoljskom Privrednom sudu. Zahtjev za stečaj je podnijela faktoring kompanija mađarskog OTP-a, koji je vlasniku „Vektre Jakić” Draganu Brkoviću odobrio 73,6 miliona eura za fabriku koja je prije stečaja procijenjena na 22 miliona eura i imala 14 miliona duga.

„Vektra Jakić” je izašla iz stečaja koji je uveden 2003, kad je Brković kupio cjelokupnu imovinu za 1,6 miliona 2006. godine. Brković se u kupoprodajnom ugovoru obavezao da će u „Jakić” uložiti šest miliona eura, a onda je godinu kasnije od OTP banke podigao 73,6 miliona. Uplata kredita je izvršena preko Crnogorske komercijalne banke, u kojoj je Brković, kako je naveo, imao udio od 15,83 odsto.

U ponudi za kupovinu „Jakića” Brković je Vladi postavio uslov da istog dana sklopi i ugovor sa Direkcijom za šume.

– „Vektra Montenegro” nema ni faktičke ni pravne mogućnosti da obezbijedi šumske sortimente za preradu u korporaciji „Jakić”, ukoliko ne uključi ugovor o koncesiji svih površina Šumske uprave Pljevlja, jer je „Vektri” poznato da je koropracija „Jakić” za 2006. zaključila takav ugovor – navodi se u ponudi „Vektre”, uz pojašnjenje da osnov za takav zahtjev nalaze u sanaciono razvojnom programu drvne industrije kojim je Vlada garantovala budućem kupcu koncesije nad lokalnim ili čitavim šumskim etatom na nivou Crne Gore na minimum 10 ili 20 godina. Vlada je u zanosu, jer je Brković garantovao da će „Jakić” biti trajno profitabilan, dodijelila koncesiju na 30 godina. Tom je oduševljenju je pomogla i Brkovićeva poslovna vizija, priložena uz ponudu za kupovinu „Jakića”.

– „Vektra” je domaća, crnogorska kompanija s visokom socijalnom odgovornošu za narod, privredu i nacionalne interese Crne Gore, dok bi, po pravilu, strani investitori jedno željeli da izvezu profit u što većoj mjeri – navedeno je u ponudi, uz pojašnjenje da bi ta kompanija profit ostavila u crnogorskim bankama, čime bi direktno pomagala nacionalnu ekonomiju, a koncept preuzimanja preduzeća „Jakić” „Vektra” je „zasnivala na optimalnom obliku korporativnog investiranja i kontrole stranog kapitala po uzoru na Češku, Sloveniju i Estoniju”.

Brković se obavezao da će kod zaposlenja prioritet imati radnici koji su zbog stečaja ostali bez posla, a planirano je da se zaposli ukupno 460 radnika do kraja investicionog perioda 2010. Kontrolu izvršenja i ostvarivanja prava i obaveza kupca preuzela je Agencija za prestrukturiranje privrede, koja je ugašena upravo 2010. godine.

– Zadovoljstvo zaposlenih ćemo doživljavati kao svoju primarnu brigu i ključnu odrednicu uspjeha, uvažavati njihova prava, investirati u visokoobrazovne kadrove, unprijediti socijalni dijalog i saradnju sa sindikatom, a prioritet je, osim standarda zaposlenih, humani pristup prema radno i emotivno iscrpljenim kadrovima – nakitio je Brković u ponudi. Ispostavilo se da preostali radnici „Vektre Jakić” dobijaju platu redovno – svakog novembra, i to nakon štrajka.

Cijela Vektra vrijedila 81 milion 2005. godine
U momentu dostavljanja ponude za kupovinu preduzeća „Jakić” „Vektra Montenegro” je na tržištu postojala 16 godina, kao privatno jednočlano društvo sa ograničenom odgovornošću, koje se bavilo trgovinom na veliko i malo, proizvodnjom, inženjeringom, građevinarstvom, preradom, saobraćajem, skladištenjem, vezama, ali i hotelijerstvom i keteringom.

U vlasništvu kompanije bila je zgrada u Podgorici od 40 hiljada kvadrata, fabrika anoda „Anotek”, koja je proizvodila anode za potrebe Kombinata aluminijuma, pomorska agencija u Baru, kao i organizacije „Rumijatrans” i „Moračatrans”, privatizovane u „Horajzon Lodžistik”.

Ukupna aktiva kompanije je 2005. godine iznosila 81 milion, a profit 155 hiljada eura. Društvo je imalo nešto preko 12 miliona dolara učešća u kapitalu „Horajzon Lodžistika” 84,03 odsto, „Moračatrans” 84,03, CKB 15,83, Podgoričkoj banci 7,34 i Rudnicima boksita 9,088, a od KAP-a je potraživalo 36 hiljada eura.

izvor: dan.co.me

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *