Kineski juan učinio je prvi ali velik korak prema globalnoj valuti. Naime, Kina i Japan dogovorili su se da juan, umjesto dolara, postane valuta u njihovoj trgovinskoj razmjeni. Ovim potezom Kina želi postati međunarodna valuta i smanjiti zavisnost o oslabljenom dolaru.
Kineski i japanski premijeri Wen Jiabao i Yoshihiko Noda dogovorili su u ponedjeljak u Pekingu da će središte trgovine juan-jen biti Hong Kong.
“Podsticanje direktnih jen-juan transakcija trebalo bi smanjiti valutni rizik i troškove trgovine”, kazao je kineski premijer Jiabao.
Druga i treća najveća svjetska ekonomija, Kina i Japan, najveći su trgovinski partneri s prošlogodišnjom razmjenom od 340 milijarde dolara.
“S obzirom na golem opseg trgovinske razmjene između dvije najveće azijske privrede, ovaj je ugovor mnogo značajniji od bilo kojeg drugog sporazuma koji je Kina potpisala s drugim državama”, kazao je Ren Xianfang, glavni ekonomist IHS Global Insighta.
“Ovo je posljedica valutnog rata koji je doveo do povećane volatilnosti svjetskih valuta i većeg rizika. Ovim potezom Kina i Japan uklanjaju barijere slobodne trgovine, a japanski investitori kupovat će kineske obveznice”, kazao je Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
Iako juan još nije konvertibilna valuta, stručnjaci očekuju njegov uspon, koji će pratiti uzlet kineske privrede. Juan je već postao “vruća” roba u trgovinskom središtu Hong Kongu. Već se dugo govori o tome da će doći do smjene dolara juanom na poziciji najvažnije svjetske valute. Prije tri godine tamošnje su banke imale male rezerve juana, ali potkraj ove godine narasle su na 600 milijardi juana (95 milijardi dolara).
Nekoliko stranih firmi, poput McDonald’sa, u Hong Kongu već je kupilo obveznice u juanu. Jedan od najuglednijih američkih ekonomista Nouriel Roubini još je 2009. godine najavio da dolar ne može zamijeniti ni funta, ni franak, ni jen, a ni euro, već samo juan, iza kojeg stoji zemlja s redovno najvišim suficitima tekućeg platnog bilansa i visokim ekonomskim rastom.
U posljednjih 10 godina žarište privrede preusmjerilo se u Aziju. Azijski udio u svjetskom BDP-u povećan je sa 20,6% u 2000. na 23,7% u 2009, a američki je smanjen s 28,3% na 26,7 posto.
izvor: manager.ba
