Plemeniti metali i dalje sijaju. Vrijednost zlata već je ove godine porasla za 44 odsto, što je čini najboljom godinom za vlasnike zlata još od 1979, koja i dalje ostaje nedostižna zbog tadašnjeg skoka cijene od 126 odsto.
Tehnička analiza upozorava da je zlato, barem ako posmatramo mjesečne svijećnjake, trenutno najprekupljenije u posljednjih 45 godina, prema svim dostupnim podacima. Cijenu dominantno podižu centralne banke, koje u prosjeku kupuju 64 tone zlata mjesečno tokom 2025. godine.
Srebro postaje još skuplje – vrijednost mu je porasla iznad 46 dolara, čime se približava rekordnom nivou od 50 dolara iz septembra 2011. Analitičari ističu da srebro raste paralelno sa globalnom „groznicom“ vještačke inteligencije.
Digitalno zlato – bitcoin – ponaša se drugačije. Njegova cijena je prošle sedmice pala pet odsto usljed brojnih likvidacija bikovskih pozicija, dok su mnogi altcoini (ether, solana, ADA, dogecoin) u još većim previranjima, posebno zbog nadolazećeg isteka opcija, što donosi veću volatilnost i nervozu na tržištu.
Trend rasta cijena
Rast cijene zlata pokreće kombinacija faktora: geopolitičke nestabilnosti, visoke inflacije i sve izraženijeg povratka investitora ka sigurnim „utočištima“. Povećana potražnja centralnih banaka samo dodatno podgrijava tržište, dok su istovremeno globalne kamatne stope počele da se stabilizuju, smanjujući atraktivnost obveznica i drugih klasičnih instrumenata štednje.
Analitičari procjenjuju da bi cijena zlata u narednim mjesecima mogla testirati psihološku granicu od 3.000 dolara po unci, dok dugoročno ostaje otvoreno pitanje da li će se ponoviti scenario s kraja 70-ih godina prošlog vijeka, kada je nagli rast bio uvod u period snažne korekcije.
Srebro, kao „industrijski plemeniti metal“, posebno profitira od povećane potražnje u sektorima obnovljive energije i elektronike. Njegova volatilnost je tradicionalno veća od zlata, pa bi potencijalni rast mogao biti i eksplozivniji, ali jednako tako i nagli pad u slučaju usporavanja globalne ekonomije.
Za kriptovalute, trend je obrnut – iako se i dalje posmatraju kao alternativno skladište vrijednosti, njihova zavisnost od investitorskog sentimenta i regulatornih odluka čini ih osjetljivijim na kratkoročne šokove. Upravo zbog toga zlato i srebro u 2025. ponovo zauzimaju centralno mjesto u portfolijima velikih institucionalnih investitora.
