Utorak je donio sedmi uzastopni dan rasta i konsolidacije cijene zlata iznad 5.000 dolara po unci. Dolar je pod pritiskom uoči januarskog sastanka FED-a, a kvartalni poslovni rezultati tehnoloških giganata dolaze do izražaja na berzama.
Iako bi se očekivala snažna korekcija plemenitih metala naniže nakon tako snažnog rasta, to se ne dešava. U ponedjeljak je srebro već bilo 13 odsto skuplje u poređenju s petkom. Takav rast je već visok u okviru jedne godine, a kamoli u jednom danu.
Geopolitičke tenzije, kupovina od strane centralnih banaka i visoki prilivi malih ulagača u ETF fondove (FOMO efekat je očigledan, jer mnogi ne žele da propuste ovaj rast) obezbjeđuju nove rekorde za plemenite metale. Prilivi u najveći ETF na srebro (iShares Silver Trust) slični su prilivima u dionice povezane s vještačkom inteligencijom, a dnevni promet u ovom ETF-u jedanaest puta je veći od uobičajenog.
Fed vjerovatno neće mijenjati kamatne stope
Najveći evropski upravitelj imovinom Amundi kaže da plemeniti metali i dalje imaju prostora za rast, naročito ako se nastavi odliv dolarskih ulaganja, što je rezultat visokog američkog budžetskog deficita i sve nestabilnije nezavisnosti američke centralne banke (Fed će danas ponovo odlučivati o kamatnim stopama, kamata će gotovo sigurno ostati na 3,50 odsto, jedino je pitanje kakve će buduće poteze najaviti guverner Jerome Powell). Amundi upozorava na stalne prijetnje i američku ucjenu svih stranih trgovinskih partnera, koji sada užurbano traže načine da smanje izloženost SAD-u. Samo ove godine Trump je već prijetio trgovinskim partnerima Irana, kao i pristalicama Grenlanda, Kanade i Južne Koreje.
Jedno od pogodnih rješenja za „pobunu“ protiv SAD-a je (uz sklapanje novih partnerstava, poput sporazuma EU–Indija) prodaja dolarskih ulaganja, poput američkih obveznica, i kupovina zlata i srebra. Unca od 31,1 grama košta 5.140 dolara, a srebro oko 110 dolara. Analitičari revidiraju svoje procjene o tome gdje će biti cijena zlata do kraja godine. Société Générale kaže da će, konzervativno gledano, biti na 6.000 dolara. U međuvremenu, američka valuta gubi vrijednost, a euro sada vrijedi gotovo 1,20 dolara (najviše od juna 2021), nakon što su mnogi prošlog februara predviđali skoro izjednačavanje eura i dolara, kada je euro vrijedio 1,0211 dolar. Na dolar negativno utiču i unutrašnji politički događaji u SAD-u, posebno nasilje koje je izazvala jedinica ICE u Mineapolisu.
Kolika će biti dobit Mete, Microsofta i Tesle?
Ali ako investitori u ovim izuzetno neizvjesnim vremenima traže sigurno utočište u zlatu, zašto i berze obaraju rekorde? Njujorški S&P 500 dostigao je u utorak novi istorijski maksimum, kao i indeks MSCI All Country globalnih dionica. Goldman Sachs je saopštio da je njegov indeks apetita za rizičnim kapitalom prošle sedmice dostigao najviši nivo od 2021. godine. Tržišta će ponovo biti na testu kada tri kompanije iz „Veličanstvene sedmorke“ (Meta, Microsoft i Tesla) objave svoje rezultate za posljednji kvartal prošle godine. Ovo će biti veliki test entuzijazma za vještačku inteligenciju koji je podizao dionice najvećih tehnoloških kompanija od „rođenja“ ChatGPT-a. Istina je da ove godine kompanije iz grupe „Mag 7“ nijesu pratile cjelokupno tržište. U poređenju s indeksom S&P 500, dionice „Mag 7“ su čak započele godinu najgore još od 2010. godine.
Izvor: Seebiz.eu
