Hrvatska Narodna banka (HNB) je zabilježila usporavanje zaduživanja gotovinskim kreditima, dok za podatke o stambenim kreditima treba još sačekati, pojasnio je u guverner HNB Boris Vujčić, govoreći o mjerama koje su stupile na snagu 1. jula, a čiji je cilj, osim smanjenja prekomjernog zaduživanja, i usporavanje inflacije.
Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić se na početku gostovanja osvrnuo na podatke o privrednom rastu.

– I dalje vidimo da će Hrvatska rasti iznad predpandemijskog trenda rasta. U 2025. očekujemo rast od 3,2%, a u 2026. godini 2,9%, što je i dalje među najvećim stopama u eurozoni – rekao je.

Kako je naglasio guverner, očekuje se da će tržište rada ostati snažno kao i do sada, uz dalji pad nezaposlenosti.

– Očekujemo da će nezaposlenost nastaviti da se smanjuje prema 4,5%. Ove godine očekujemo novih 50 hiljada radnih mjesta, a sljedeće godine 35 hiljada – kazao je.

Govoreći o problemu inflacije, Vujčić je istakao da HNB tu ne može mnogo učiniti.

– HNB je dio eurosistema i kao takva odlučuje o kamatnim stopama zajedno sa svim članicama eurozone, unutar ECB-a koji određuje kamatne stope. One su sada na dva posto. Postoji jedna kamatna stopa za sve zemlje, bez obzira na to kolika je njihova inflacija.

Govoreći o alatima koji su HNB-u na raspolaganju, podsjetio je na mjere koje ograničavaju stope rasta gotovinskih i stambenih kredita.

– Te mjere nisu isključivo antiinflacione, već i štite potrošače od prekomjernog zaduživanja. Činjenica je da je kod nas inflacija dvostruko viša nego u eurozoni, ali isto tako – stopa rasta nam je bila tri do četiri puta veća nego u eurozoni.

– Rast plata kod nas je bio znatno viši nego u eurozoni. U 2023. i 2024. imali smo nominalni rast od 15%, a realni od 6 do 10%. Ove godine očekujemo nominalni rast od 10%, što znači realni rast od oko šest posto.

Komentarisao je i prve rezultate pomenutih mjera o ograničavanju zaduživanja, koje su stupile na snagu 1. jula 2025.

– Usporavanje se vidi kod gotovinskih kredita. To je i bio cilj, jer oni najviše utiču na inflaciju – povećavaju potrošačku moć, a zajedno s rastom plata i zaposlenosti, doprinose dodatnoj potražnji. Vidimo da su u julu i avgustu krediti značajno usporili.

– Što se tiče stambenih kredita, još je prerano da se vidi uticaj mjera jer je veliki broj kredita ugovoren upravo u junu. Moramo sačekati još nekoliko mjeseci.

Govoreći o narednim potezima Evropske centralne banke (ECB), kazao je da tržišta predviđaju zadržavanje trenutnih kamatnih stopa od dva posto.

– Trenutno tržišta procjenjuju da će kamatne stope ostati nepromijenjene. Postoji 50% vjerovatnoće da će do sredine naredne godine kamate biti snižene za četvrtinu procentnog poena – rekao je.

Komentarisao je i novu obavezu „instant plaćanja“ koju banke moraju omogućiti korisnicima, a koja podrazumijeva izvršavanje transakcija u roku od 10 sekundi.

– Neće biti naknada. To je izuzetno dobra stvar za korisnike. Instant plaćanja, koja banke moraju nuditi svima, funkcionišu 24 sata dnevno, svaki dan u godini, po cijenama koje ne mogu biti više od dosadašnjih naknada – kazao je.

Uz to, dodao je da su „potrošači i preduzeća sada obavezni da provjere primaoca plaćanja“.

– Kada unesete IBAN, banka provjerava da li se zaista radi o toj osobi ili preduzeću, što u velikoj mjeri sprječava prevare kojih je bilo mnogo – dodao je on.

Izvor: seebiz.eu