Predlog zakona o isplati takozvane trinaeste plate i dodatka za penzionere nedavno je uvršten u skupštinsku proceduru, čime je otvorena javna i politička rasprava o mogućnosti da se u Crnoj Gori zakonski uvede obavezni godišnji dodatak zaposlenima i penzionerima. Iako se u javnosti ova mjera često naziva „13. plata“, njeno eventualno usvajanje i dalje je neizvjesno i zavisiće od parlamentarne podrške, kao i procjena fiskalnih i ekonomskih efekata.

Prema predlogu, zaposlenima bi se isplaćivao godišnji dodatak u visini 50 odsto minimalne neto zarade, dok bi penzioneri dobili 40 odsto najniže penzije, kao jednokratno davanje krajem godine.

Predlog zakona inicirao je Albanski forum, a njegov lider i potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj izjavio je da bi uvođenje ovakvog bonusa povećalo zadovoljstvo radnika i penzionera, uz isticanje da bi dodatak bio oslobođen poreza i doprinosa. Prema njegovim riječima, takva mjera imala bi socijalni karakter i mogla bi doprinijeti većoj potrošnji u periodu kraja godine, što bi se dijelom vratilo u budžet kroz indirektne poreze. Đeljošaj je naveo i da se slični modeli već primjenjuju u evropskim državama kroz božićnice ili dodatne godišnje isplate.

Hrvatska: božićnica kao uobičajena, ali ne i obavezna praksa

U Hrvatskoj isplata božićnice, odnosno takozvane trinaeste plate, nije zakonska obaveza, već zavisi od kolektivnih ugovora i odluka poslodavaca. Iako je riječ o raširenoj praksi, naročito u većim kompanijama i javnom sektoru, pravo na dodatnu isplatu nije univerzalno. Država ne propisuje obavezni iznos, već samo poreski tretman ovih primanja, ostavljajući poslodavcima fleksibilnost u odlučivanju.

Takav model omogućava prilagođavanje poslovnim rezultatima firmi, ali istovremeno znači da dio zaposlenih ostaje bez dodatnih godišnjih primanja.

Slovenija: zakonski uređena božićnica

Za razliku od Hrvatske, Slovenija je zakonski uredila isplatu prazničnog dodatka, poznatog kao božićnica ili „14. plata“. Ovaj dodatak vezan je za visinu minimalne zarade i predstavlja obaveznu isplatu zaposlenima, uz poreske olakšice koje umanjuju teret za poslodavce. Slovenački model se često navodi kao primjer formalizovanja prakse koja je ranije bila stvar poslovnog običaja, s ciljem jačanja kupovne moći zaposlenih i predvidljivosti troškova rada.

EU

Na nivou Evropske unije ne postoji jedinstven pristup dodatnim godišnjim isplatama. U pojedinim državama, poput Italije, Portugala ili Španije, 13. plata je dio sistema zarada i propisana je zakonom, dok se u drugim zemljama dodatna primanja uglavnom regulišu kolektivnim ugovorima ili poslovnom praksom, bez univerzalne zakonske obaveze.

Zajedničko većini ovih modela jeste da se dodatna isplata posmatra kao dio ukupne godišnje zarade, a ne kao vanredna mjera.

Crnogorski predlog zakona nalazi se upravo između ova dva pristupa – nastojanja da se zakonski obezbijedi dodatna finansijska podrška zaposlenima i penzionerima, i potrebe da se procijeni dugoročni uticaj takve obaveze na privredu i javne finansije. Da li će se Crna Gora približiti modelima poput slovenačkog, ili će ostati pri praksi u kojoj su božićnice stvar dogovora i mogućnosti poslodavaca, biće poznato tek nakon skupštinske rasprave i glasanja.

Unija poslodavaca: Nije potrebno normirati praksu koja već postoji

Iz Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG) ocijenili su za naš portal, da predlog zakona o uvođenju godišnjeg dodatka zaposlenima, koji je u skupštinsku proceduru uputio Albanski forum, predstavlja nepotrebno normiranje prakse koja već postoji u crnogorskoj privredi.

Kako navode iz UPCG, poslodavci u Crnoj Gori već duži niz godina, u skladu sa poslovnim rezultatima i internim politikama, krajem poslovne godine nagrađuju zaposlene kroz različite finansijske i nefinansijske oblike davanja. Ova praksa je, kako ističu, dijelom regulisana i kroz pojedine granske i kolektivne ugovore, najčešće kroz institut tzv. zimnice, a po pravilu je uslovljena ostvarenim rezultatima poslovanja.

Iz Unije poslodavaca podsjećaju da se dio kompanija opredjeljuje i za isplatu bonusa kao vida nagrađivanja zaposlenih koji su tokom godine ostvarili iznadprosječne rezultate ili pokazali poseban stepen angažmana, čime se, kako navode, dodatno stimuliše radna motivacija i nagrađuje doprinos ostvarivanju poslovnih ciljeva. Takođe, navode da je upravo UPCG ranije inicirala izmjene poreskog režima kako bi se ova davanja dodatno afirmisala, što je rezultiralo time da su bonusi neoporezivi do iznosa minimalne zarade, koja je u tom trenutku iznosila 450 eura.

Sa druge strane, uvođenje obaveze isplate godišnjeg dodatka za sve poslodavce, bez uzimanja u obzir specifičnosti poslovanja i finansijskih mogućnosti pojedinih kompanija, u UPCG vide kao potencijalno dodatno opterećenje za poslodavce. Smatraju da bi takav pristup mogao imati negativne efekte, posebno u slučaju poslovnih sistema koji ne ostvaruju stabilne ili dovoljne rezultate.

Iz Unije poslodavaca ukazuju i da inicijativa nije prethodno razmatrana na Socijalnom savjetu Crne Gore.

“Vjerujemo da nije suvišno napomenuti da se ni u ovom slučaju nije našlo za shodno o inicijativi obavijestiti Socijalni savjet Crne Gore i na taj način uvažiti član 65 Ustava Crne Gore, odnosno dozvoliti predstavnicima poslodavaca, sindikata i Vlade da na tom tijelu razmatraju ovu inicijativu”, kazali su iz UPCG.

(D.O.)