Prosječna vrijednost naloga i dalje raste, što potvrđuje da se gotovina koristi sve rjeđe – ali za veće iznose

Podaci Centralne banke Crne Gore o gotovinskim uplatama i isplatama pokazuju da je treći kvartal 2025. godine – tradicionalno najjači zbog turističke sezone – bio slabiji u odnosu na isti period lani. Iako je upravo ljeto period kada gotovina najviše cirkuliše, ovogodišnja sezona donijela je primjetan pad i po broju transakcija i po ukupnim iznosima, čime je potvrđen trend koji je prisutan tokom cijele godine: građani i privreda sve rjeđe koriste keš, ali kad ga koriste – koriste ga za veće sume.

Treći kvartal prošle godine donio je oko 1,57 miliona gotovinskih naloga u vrijednosti od oko 1,81 milijardu eura. Ove godine, u istom periodu, broj transakcija pao je na oko 1,46 miliona, dok je vrijednost iznosila približno 1,69 milijardi. To znači da je broj naloga smanjen za oko sedam odsto, dok je iznos gotovine obrađene kroz bankarski sistem bio manji za oko šest i po odsto. To je značajan pad, posebno ako se ima u vidu da je treći kvartal uobičajeno visoko sezonski i uvijek jači od ostatka godine.

Ovi rezultati ne predstavljaju iznenađenje ako se pogleda kretanje u prva dva kvartala 2025. godine. Iako je, kao i prethodnih godina, broj transakcija rastao iz kvartala u kvartal – od 1,29 miliona u prvom do 1,34 miliona u drugom kvartalu – jasno se vidjelo da su ti nivoi ispod prošlogodišnjih. Treći kvartal jeste donio sezonski rast, ali je taj rast bio osjetno slabiji nego lani. Ukupno posmatrano, za prvih devet mjeseci ove godine realizovano je 4,10 miliona gotovinskih naloga, što je takođe pad od oko sedam odsto u odnosu na isti period 2024.

Isto se dešava i s vrijednošću tih naloga: prva tri kvartala ove godine donijela su ukupno oko 4,35 milijardi eura, što je za oko četiri odsto manje nego u prvih devet mjeseci prošle godine. Sezonsko jačanje u drugom i trećem kvartalu nije bilo dovoljno da nadoknadi slabiji početak godine, pa 2025. već sada izgleda kao prva godina nakon dužeg perioda u kojoj opada ne samo broj nego i vrijednost gotovinskih transakcija.

Ipak, ono što ostaje konstantno jeste rast prosječne vrijednosti jednog gotovinskog naloga. Prosječni iznos transakcije u prvih devet mjeseci 2025. popeo se na oko 1.060 eura, što je za tri odsto više u odnosu na prošlu godinu, a čak 46% više nego 2021. godine. To znači da se svakodnevne, manje transakcije sve više preusmjeravaju na kartice, digitalna plaćanja i instant transfere, dok gotovina ostaje rezervisana za veće iznose – kako u privredi tako i među građanima.

Struktura gotovine ostala je slična ranijim godinama: nešto manje od dvije trećine ukupnih iznosa odnosi se na uplate na račune, dok isplate čine preostalih oko 36%. Time se potvrđuje stabilna navika privrede i građana da keš, kada ga koriste, pretežno završava kao uplata u banke.

Ono što podaci CBCG najjasnije pokazuju jeste da gotovina u Crnoj Gori više nije na istom nivou ni po učestalosti ni po obimu obrade. Iako je i dalje važan dio platnog sistema, njen značaj se smanjuje iz godine u godinu. Treći kvartal 2025, kao najosjetljiviji indikator turističke potrošnje i gotovinskog prometa, sugeriše da Crna Gora ulazi u novu fazu – fazu u kojoj digitalni oblici plaćanja sve snažnije potiskuju keš, čak i tokom ljetnih mjeseci kada je tradicionalno dominirao.

Ako se ovi trendovi nastave i u četvrtom kvartalu, 2025. bi mogla biti prva godina u kojoj CBCG bilježi istovremeni pad i broja i vrijednosti gotovinskih transakcija nakon gotovo četiri godine kontinuiranog rasta vrijednosti gotovinskog prometa.

(D.O.)