- Uvođenje novih Trampovih carina predstavlja istorijski povratak američkom protekcionizmu, koji će, iako usmjeren ka oživljavanju domaće industrije, imati globalne posljedice – uključujući i posredan udar na crnogorsku ekonomiju – ocijenio je za Bankar Stevan Gajević, iz Instituta za ekonomski konsalting. On je naveo da Trampova administracija uvodi drastične carine kako bi podstakla reindustrijalizaciju SAD, ali je dodao da mjere izazivaju zabrinutost zbog mogućeg globalnog trgovinskog rata, jer istorijski podaci ukazuju da takve mjere kratkoročno mogu dati rezultate, ali dugoročno često štete i zemlji koja ih uvodi.
- Po Gajeviću, Crna Gora, iako nije direktno pogođena, može osjetiti negativne posljedice kroz pad prihoda u EU i smanjen turistički priliv.
- Podsjetio je da smo već imali carine na SAD proizvode od 10-17% a kada se doda PDV od 21%, kumulativno dolazimo do 35-40% opterećenja na uvoz iz SAD – što nije malo, tako da smo dobili recipročne mjere i to mnogo manje nego što mi sada imamo prema SAD. Sva „sreća je“ što i takoreći ništa ne izvozimo pa nas to ne pogađa, a bolje bi bilo da je obrnuto.
-Iako se čini da su SAD ekonomski džin ustvari nije tako, industrijska proizvodnja zadnjih 10 godina značajno opada, a tokom 2024 godine SAD su imale negativan spoljnotrgovinski bilans sa svima osim sa Velikom Britanijom, a i to skromnih 10 mlijardi dolara. Čak analitičari idu dalje i kažu da je SAD zadnji put 1975 za vrijedme Niksonove administracije zablježila kakav takav trgovinski suficit. Posebno deficiti počinju da rastu za vrijeme Klintonove administracije 90-tih godina XX vijeka. Paradoksalno je da je npr. najpoznatiji berzanski indeks Dow Jones u posljednjih cca 25 godina porastao za oko 20 puta. Kako se radi o virtuelnom novcu koji suštinski ne odražava strukturu i kvalitet privrede već samo špekulativni berzanski balon, tako je kretanje indeksa najviše služilo u makroekonomiji da se njime prikaže navodini rast privrede, dok se dobar dio bogatstva slivao u džepove par najvećih možemo slobodno reći mešetara sa Wall Street-a. Više o tome pogledajte film “Opklada Veka” (The Big Short) iz 2010. godine – predlaže Gajević.
On podsjeća da, sa druge strane, ilustracije radi, suficit Kine samo u 2024. godini bio je oko 1000 milijardi dolara.
-Tramp je dugo i u predizbornoj kampanji ali i zadnjih mjeseci najavljivao “dan oslobođenja” kada će uvesti carine svima (osim Rusiji koju republikanska Amerika smatra strateškim partnerom), a na koji način bi se kako samtra sadašnja administracija prvenstveno povećala američka industrijska proizvodnja ali i prihodovalo od uvoznih carina jer kao što vidimo prihodi fale Americi – kazao je on.
Gajević pojašnjava da, ipak, uvođenje visokih carina nije baš česta pojava u savremenoj međudržavnoj trgovini pa takvo nešto nismo često gledali nakon drugog svjetskog rata a pogotovo ne od sredine 70-tih godina 20 vijeka.
-Ovakvo naglo i drastično povećanje carina može negativno da djeluje i u samoj Americi prekidajući ili usporavajući lance snadbijevanja ali je očekivati i ono na šta se ukazuje da prijeti inflatorni šok kako u Americi (SAD) tako i u ostatku svijeta. Mi smo imali određene talase merkantilizma u američkoj politici i 70-tih godina kada je uvela protekcionističke mjere prema Evropi u domenu zaštite poljoprivrednih proizvođača, 80-tih godina slična politika Reganove administracije vođena je prema Japanu koga su doslovce natjerali da smanji carine na američke proizvode jer je tada Japan imao značajan suficit. Ipak moramo biti pošteni da ovoliko mjera i podizanja carina nije bilo u liberalnoj ekonomiji u zadnje vrijeme – kazao je Gajević, i podsjetio da EU kao najveći trgovinski partner SAD prijeti da će uvesti adekvatne protivmjere, ipak kudikamo konsekventniji protivodgovor spremili su zajedno Kina, Japan i Južna Koreja što može da proizvede određene geopolitičke posledice.
Da li počinje svjetski trgovinski rat?
-Tramp je svakako odličan marketinški stručnjak, i sve što radi trudi se da ima dimenziju senzacionalizma i dramatizacije. Ipak efekat ovih uvedenih mjera i same mjere nisu ništa novo u ekonomiji. Naime najčešće smatramo da je vrijeme linearna pojava kako nas uči fizika, ipak kao neko ko sebe donekle smatra ekonomskim istoričarem mogu da konstatujem da se u ekonomiji pojave dešavaju u ciklusima pa i u ciklusima koji traku i više stotina godina. Dakle u jednom od ranijih članaka zaključili smo da su mjere Trampovog merkantilizma i drastičnog povećanja carina u istoriji ekonomije već viđene i svakako dugoročno takve mjere samo mogu da štete najprije onome ko ih uvodi ali i svim akterima igre. Ipak, ruku na srce, moramo biti pošteni i reći da u nekom kratkom periodu koji u ekonomiji možemo da mjerimo i desetinama godina mjere mogu dati i pozitivan efekat. U novijoj istoriji imali smo mjere izolacionizma prema npr. SR Jugoslaviji ali i prema Ruskoj Federaciji zadnjih godina, koje su naročito u drugom slučaju dale negativan efekat upravo onima koji su ih uveli. U onom istorijskom carinskom ratu 1906-1909 između Srbije i Austrougarske, visoke carine su pogodile upravo Austrougarsku koja ih je uvela a ojačale Srbiju koja je našla treća tržišta – navodi Gajević.
Ako pogledamo samu administraciju, Gajević navodi jedno zapažanje – da se za razliku od prošlog mandata, Tramp okružio ljudima iz biznisa sa kojima planira određene mjere, i to prvenstveno mjere u cilju razvoja američke industriije i u tom pravcu treba i sagledati donošenje odluke o „Danu oslobođenja“. Imali smo i jednu odluku koja nije prošla zapaženo – a to je da je najvećim industrijalcima omogućeno da jedan dio sredstava ne moraju uplaćivati prema obavezama državi ukoliko investiraju u proizvodnju.
– Ova mjera koliko god zvuči kontroverzno, zapravo je veoma dobra, jer možda, radi čitalaca, udio industrijskog profita u američkoj privredi pao je na oko 20%. Ukoliko se pogleda statistika – vidjeće se da u tih 20% spadaju i neke industrijske i druge usluge pa je sam procenat profita od industrije značajno manji. U SAD industrijska proizvodnja – ne samo da stakgnira već i opada zadnjih 40 godina, tako da je sama mjera da su industrijske investicije oslobođene određenih poreskih dažbina sa aspekta nacionalnie ekonomije veoma dobra. Sa druge strane odluka o uvođenju recipročnig carina prati prvu odluku kojim se pokušava podstaći američka proizvodnja i povećati prihodi.
Karakteristika Trampove vlade je zatezanje odnosa sa nekim nazovi „tradicionalnm saveznicima“, što nama odavde djeluje najmanje čudno, ali upravo ti saveznici najviše profitiraju upravo na prodaji u SAD, po pravilu izvoznici iz EU nisu imali nikakve ili minimalne carine dok je obrnuto bilo pravilo. I ne samo zemlje EU mnoge zemlje izvoznici su imali izuzetno visoke carine na američke proizvode, dok se po pravilu carine i PDV nijesu uvodile na uvoz – navodi naš sagovornik.
"/>Što ako skoro ništa i ne izvozite u SAD, kao Crna Gora
Gajević ocjenjuje da, u konkretnom, iako Crna Gora nije na prvi pogled direktno pogođena novim carinama, posredno jeste jer poskupljenje izvoza i pad prihoda u EU uticaće na niskoakomulativnu na turizmu zasnovanu crnogorsku ekonomiju tako da možemo očekivati i vezano za ovaj segment pad prihoda. Prvenstveno usljed manje prihoda u EU smatra se da će biti i manje turista.
–Drugi posredni uticaj koji će svakako biti negativan je inflacija koju dobijamo spolja jer će po pravilu da dođe do rasta cijena u EU i Srbiji a onda i kod nas. Sa druge strane dosadašnje crnogorske carine na US proizvode bile su od 10-17% ukoliko se na te carine doda PDV od 21% kumulativno dolazimo do 35-40% opterećenja na uvoz iz SAD a što nije malo. Dakle, dobili smo recipročne mjere i to mnogo manje nego što ih mi sada imamo. Sva „sreća je“ što i takoreći ništa ne izvozimo pa nas to ne pogađa, a bolje bi bilo da je obrnuto – ocijenio je on.
Srbija će najviše da osjeti efekat carina
Gajević podsjeća da je u regionu najveći proizvođač i izvoznik u SAD Srbija, koja će najviše da osjeti direktan efekat uvedenih carina.
-Ova činjenica djeluje takođe čudno, jer je režim u Srbiji saveznik republikanske SAD na Balkanu, ali i dokaz da kada su računi i profiti sa SAD saveznika nema. Dakle izvoz čelika i bakra, izvoz automobila i komponenti, ali i izvoz naoružanja – će da se iz Srbije smanji ne samo prema SAD-u, već i prema trećim zemljama, pošto će efekat indirektnog oporezivanja da se osjeti.
Do sada je SAD je pak računala na rezerve dolara i na dolar kao platežno sredstvo, te rezerve dolara su bile smještene ne u Americi već u stranim središnim bankama kao rezervna valuta. Procesom dedolarizacije velike količine tih dolara se vraćaju nazad i ugrožavaju kako inflatorno tako i špekulativno baš same SAD. Ukoliko se pođe od činjenice da od reganove ere imamo smanjenje industrijske i uopšte proizvodnje u USA, itekako nam je jasan Trampov cilj za ReReaganizacijom odnosno povratak USA na izvornu industrijsku doktrinu.
-Osim „ponovne“ industrijalizacije, ostali ciljevi na koje Tramp i njegovi ciljaju su povratak industijskih kompanija koje su otišle negdje drugo u SAD, jer će uvoz biti skup. I kao krajnji cilj svih mjera povećanje broja industrijskih radnih mjesta kako bi imao ko da kupuje proizvedenu robu, dakle vraćamo se na klasičan Šrajverov program kakav je započet pod Kenedijem, a što je opet jedan cikličan proces ekonomske istorije – zaključuje Stevan Gajević.
(Bankar.me)
