Mladi zaposleni sve manje žele rukovodeće pozicije, jer više cijene ravnotežu između poslovnog i privatnog života nego višu titulu i veću odgovornost. Kompanije zato upozoravaju na sve veće poteškoće u pronalaženju budućih lidera.
Za generaciju Z uspjeh u karijeri više nije nužno povezan sa napredovanjem. Umjesto rukovodećih pozicija, mnogi mladi daju prednost boljoj ravnoteži između poslovnog i privatnog života i izbjegavaju veću odgovornost i duže radno vrijeme.
Ovaj trend postaje sve veći izazov za kompanije, koje se već suočavaju sa poteškoćama u razvoju nove generacije lidera.
„Prema globalnim istraživanjima, samo oko šest odsto pripadnika generacije Z želi da preuzme više rukovodeće pozicije i postane šef. To je veoma veliki problem za organizacije i njihovo poslovanje“, rekao je za Euronews Tomasz Szklarski, izvršni direktor kompanije Enpulse i stručnjak za angažovanje zaposlenih.
Prema njegovim riječima, glavni razlog nespremnosti mladih da preuzmu rukovodeće uloge jeste sve veća odgovornost koju takve pozicije donose.
Menadžeri rukovode sve većim brojem zaposlenih
Posljednjih godina znatno se povećao broj zaposlenih koji odgovaraju jednom menadžeru. Prema riječima stručnjaka, prosječna veličina timova porasla je sa oko šest na 12 članova.
To znači mnogo veći pritisak na menadžere. S jedne strane, moraju da ostvaruju poslovne ciljeve i odgovaraju upravi i odboru kompanije, dok sa druge strane moraju da brinu o razvoju, motivaciji i dobrobiti sve većih timova.
„Generacija Z dobro je razmislila o tome šta za njih znači ravnoteža između poslovnog i privatnog života i kakve žrtve zahtijeva upravljanje ljudima. Mladi jasno vide teret koji dolazi sa pozicijom menadžera. Odgovorni su i svojim nadređenima i sve većim timovima kojima je potrebna stalna podrška“, objašnjava Szklarski.
Poseban izazov za Evropu
Pad interesovanja za menadžerske pozicije nije samo problem pojedinačnih kompanija, već globalni trend koji bi mogao posebno teško da pogodi Evropu. Kontinent se već suočava sa starenjem stanovništva i smanjenjem broja radno sposobnih građana.
„Biće sve manje zaposlenih, posebno u Evropi. Ukoliko ne osposobimo novu generaciju lidera i ne pripremimo ljude da preuzmu odgovornost za timove, biće sve teže održati efikasnost organizacija“, upozorava stručnjak.
Vještačka inteligencija još ne može da zamijeni menadžere
Iako vještačka inteligencija preuzima sve veći broj poslovnih procesa i automatizuje mnoge zadatke, Szklarski smatra da to neće riješiti nedostatak menadžera.
Prema njegovom mišljenju, ostaje otvoreno pitanje da li bi zaposleni bili spremni da prihvate uputstva algoritama i da li bi vještačka inteligencija uopšte mogla efikasno da obavlja ulogu menadžera.
Vođenje timova i dalje zahtijeva vještine koje je teško zamijeniti algoritmima, uključujući empatiju, izgradnju međuljudskih odnosa, motivisanje zaposlenih i donošenje odluka koje uzimaju u obzir ljudski aspekt organizacije, prenosi Seebiz.eu.
