• U Sloveniji, neki poslodavci se sada vraćaju jugoslovenskom modelu koji su imali prije nekoliko decenija. Grade, kupuju ili iznajmljuju stanove za svoje zaposlene. Jer, poslodavci uviđaju da u borbi za radnu snagu moraju zaposlenima ponuditi više od same plate ako žele da ih zadrže.

Oni koji su radni odnos započinjali u bivšoj SFRJ,  još se sjećaju da su tada velike fabrike, domovi zdravlja, škole i druge javne ustanove ljudima koji su se kod njih zaposlili često nudili i stan za najam. To se dešavalo već u njihovom rodnom mjestu, a posebno ako je trebalo nekoga privući da prihvati posao u udaljenijem dijelu zemlje gdje nije imao riješeno stambeno pitanje. I danas, na primjer, u nekim zgradama postoje takozvani stanovi za domare.

Tadašnji državni sistem je, čini se, razumio da je aktivnom stanovništvu na tržištu rada potrebno omogućiti rješavanje stambenog pitanja po pristupačnoj cijeni. Time su lakše privlačili kadrove u udaljenije krajeve, ali je to bilo važno i za mlade koji su se osamostaljivali, zasnivali porodice i stvarali nove generacije koje su kasnije ulazile na tržište rada.

Međutim, ti stanovi u vlasništvu poslodavaca, opština ili države su nakon osamostaljenja, u okviru tržišne ekonomije i takozvanog Jazbinškovog zakona, uglavnom prodati po niskim cijenama i postali privatno vlasništvo. Dostupnost nekretnina počelo je da diktira tržište, a cijene su naglo porasle. Danas mnogi zaposleni ne mogu priuštiti ni iznajmljivanje, a kamoli kupovinu stana, dok u manjim sredinama stanova često uopšte nema na tržištu.

Ponovno otkrivanje starog modela

Zato se neki poslodavci danas vraćaju modelu iz jugoslovenskog perioda. Grade, kupuju ili iznajmljuju stanove za postojeće zaposlene ili za kadrove koje žele privući. To se ne odnosi samo na strane, već i na domaće radnike.

U Termama Olimia, na primjer, planiraju izgradnju dva stambena objekta — jedan za najam, a drugi za prodaju zaposlenima. Kompanija Krka obezbjeđuje službene stanove za perspektivne kadrove koji dolaze iz udaljenih krajeva, kao i stambene kredite za kupovinu, izgradnju ili adaptaciju nekretnina.

„Kod zapošljavanja ljekara iz inostranstva obezbjeđivanje službenog stana je ključno“, navode iz Zdravstvenog doma Ljubljana, koji trenutno raspolaže sa 28 takvih stanova. Sličnu praksu ima i Mesarstvo Oblak, gdje je polovina od 130 zaposlenih stranog porijekla.

Za sada su to pojedinačni primjeri, ali je jasno da poslodavci shvataju da plata više nije dovoljna za zadržavanje radne snage. Ovo je posebno važno u manjim sredinama i tamo gdje su stanovi skupi ili nedostupni. Obezbjeđivanje smještaja povećava šanse da se radnici trajno nasele i ostanu kod poslodavca, što je važno i za očuvanje naseljenosti tih područja.

Promjene u strukturi radne snage

Borba za radnu snagu će se dodatno intenzivirati. Broj nezaposlenih u Sloveniji kontinuirano opada, a krajem maja iznosio je 43.060, što je manje nego prethodnog mjeseca i prethodne godine. Ipak, i dalje postoje strukturna neslaganja između ponude i potražnje na tržištu rada.

Zbog nedostatka domaćih kadrova, poslodavci sve više zapošljavaju strane radnike, kojih je već oko 150.000, odnosno 16 odsto radno aktivnog stanovništva. Ipak, struktura se mijenja — dok je ranije dominirala radna snaga sa Balkana, sada raste broj radnika iz Azije.

Umjesto Balkana — Azija

U posljednjem periodu smanjen je broj radnika iz zemalja Balkana, dok je značajno porastao broj radnika iz jugoistočne Azije. Broj dozvola za rad za balkanske radnike opao je, dok je za radnike iz Azije višestruko porastao. Krajem prvog kvartala bilo ih je oko 14.700.

Razlog je i to što druge evropske zemlje nude bolje uslove rada i veće plate, dok istovremeno rastu zarade i u matičnim zemljama balkanskih radnika. Zbog toga mnogi radije ostaju kod kuće.

S druge strane, radnici iz trećih zemalja često su spremni da rade teže poslove i pod skromnijim uslovima, što ih čini privlačnim poslodavcima.

Rizici i zloupotrebe

Ovakva situacija nosi i rizike zloupotreba, jer su strani radnici često u nepovoljnijem položaju zbog nepoznavanja jezika i svojih prava. Postoje slučajevi loših uslova rada i stanovanja, pa čak i eksploatacije.

Inspekcije rada upozoravaju da je kontrola otežana zbog jezičkih barijera, što dodatno komplikuje zaštitu radnika i bezbjednost na radu.

Nedostatak smještaja

Veliki problem predstavlja i nedostatak adekvatnog smještaja za strane radnike. Nekada su postojali radnički domovi, ali su mnogi srušeni i zamijenjeni komercijalnim stambenim objektima. Investitori nemaju interes za izgradnju takvih objekata jer nisu dovoljno profitabilni.

Zbog toga neke kompanije same grade smještaj za svoje radnike.

Vlada Slovenije je uvela određene mjere za olakšavanje zapošljavanja stranaca i pokušava privući visokokvalifikovanu radnu snagu. Ipak, jasno je da bez obezbjeđivanja adekvatnih i dostupnih stanova neće biti moguće dugoročno riješiti problem nedostatka kadrova.

Izvor: Delo