Beograd: Cijene ne padaju, tržište raste, kvadrat do 3.000 eura kao realnost

  • Tržište nekretnina u Beogradu pokazuje izuzetnu otpornost, a prošlogodišnja prodaja 17.800 stanova ukupne vrijednosti 4,8 milijardi eura potvrđuje trend stabilnosti i rasta.

Tržište nekretnina u Beogradu pokazalo je izuzetnu otpornost tokom protekle godine, uz zabilježen rast ukupne vrijednosti prometa od 17 odsto. Sa 17.800 prodatih stanova, čija je ukupna vrijednost dostigla 4,8 milijardi eura, stručnjaci ukazuju na stabilnost cijena i pojavu novih investicionih centara poput Zemuna, Surčina i Pančeva, uprkos globalnim i lokalnim izazovima.

Izvještaji o tržištu nekretnina pokazuju da je u Beogradu prometovano 17.800 stanova, dok je ukupna vrijednost dostigla 4,8 milijardi eura. Iako je svega 31 odsto stanova finansirano iz kredita, tržište pokazuje visok stepen stabilnosti.

Reporter televizije Newsmax Balkans Ivica Drobac istražio je da li cijene stanova u Beogradu rastu ili padaju, uz ocjenu da je beogradsko tržište izuzetno otporno na spoljne uticaje.

Stručnjak za nekretnine Dušan Mirkulovski ističe da statistički podaci ne ostavljaju prostor za raspravu o kretanjima u ovom sektoru.

„Podaci pokazuju da je tržište i dalje otporno i da nema posebnog pada. Tržište se mijenja i više nemamo nenormalnih skokova. Iako postoje stanovi koji su preskupi i duže stoje u oglasima, statistika kaže da je broj transakcija porastao za 2,5 odsto, dok je ukupna vrijednost prometovanih stanova porasla za čak 17 odsto“, navodi Mirkulovski.

Najtraženiji segmenti: Kvadrat do 3.000 eura kao realnost

Analiza prodaje pokazuje da se najviše stanova, čak 46 odsto, proda u cjenovnom rasponu od 2.100 do 3.000 eura po kvadratu.

Prema riječima Mirkulovskog, to je trenutno najrealnija cijena za transakciju u Beogradu, koja najbolje „prolazi“ kod građana.

„Kada govorimo o tome kako izgleda promet, tržište su posljednjih godinu dana najviše nosili stanovi u vrijednosti od 100.000 do 160.000 eura. Naravno, ako se nađe nešto jeftinije, to ulazi u istu kategoriju potražnje. Stanovi visoke vrijednosti, od 500.000 ili 600.000 eura, takođe nađu svog kupca, ali je pitanje koliko dugo ostaju na tržištu. Ono što je u rangu od 2.000 do 3.000 eura po kvadratu i ukupne vrijednosti do 180.000 eura, beogradsko tržište zaista brzo proguta“, objašnjava Mirkulovski.

Budućnost beogradske novogradnje: Infrastruktura diktira trendove

Kada je riječ o lokacijama, Novi Beograd, Stari Grad, Vračar i Savski venac i dalje prednjače po atraktivnosti. Ipak, Mirkulovski naglašava da će se mapa traženih lokacija u budućnosti mijenjati, zavisno od smjera širenja grada i kvaliteta nove infrastrukture.

„U perspektivi su djelovi Zemuna i Surčina koji su bliži Novom Beogradu i budućoj infrastrukturi koja se tamo gradi. Takođe, zanimljiva može biti i druga strana Dunava, gdje se nalaze Palilula, Borča i Ovča. Postoji šansa i da Pančevo, koje je relativno blizu Beograda, postane još kvalitetnije za život. O tome treba razmišljati prilikom budućih investicija, ali sve to mora sačekati adekvatnu infrastrukturu“, zaključuje Mirkulovski.

Na kraju izvještaja, sagovornici su zaključili da je, iako tržište bilježi rast vrijednosti, kupcima najvažnije saznanje da cijene ne padaju, već miruju ili bilježe blag, postepen rast.

Tekst i foto: Newsmax Balkans

Slični Članci