Svega devet anonimnih kripto-novčanika praktično je preuzelo kontrolu nad time ko pobjeđuje, a ko gubi na najspornijim opkladama na platformi Polymarket, dajući maloj grupi ljudi ogroman uticaj nad opkladama vrijednim milijarde dolara.
Tokom posljednjih godinu dana gotovo 2.000 finansijskih ugovora na Polymarketu završilo je u postupku osporavanja i odlučivanja putem složenog mehanizma treće strane. Radilo se o opkladama povezanim s ratovima, izborima i geopolitičkim sukobima.
Samo u aprilu čak 230 ugovora, kroz koje je prošlo više od milijarde dolara trgovine, završilo je u tom procesu odlučivanja. Šest mjeseci ranije takvih je slučajeva bilo 79, pokazuje analiza blokčejn podataka i ranijih glasanja koju je sproveo Bloomberg News.
Prema pravilima Polymarketa, svaki put kada neko zvanično ospori ishod nekog ugovora, odluka prelazi u ruke vlasnika kriptovalute UMA. Oni tada glasanjem odlučuju o konačnom ishodu. U jednom nedavnom slučaju vlasnici UMA tokena odlučivali su o ugovoru vezanom za pitanje da li su SAD i Izrael u februaru napali iranska postrojenja. Za to vrijeme, izgledi na tržištu naglo su oscilovali jer su trgovci pokušavali da predvide kako će glasati vlasnici UMA-e.
Taj sistem je trebalo da igračima ponudi otvoren i decentralizovan put do „istine“, što Polymarket često ističe kao dio sopstvenog identiteta i vizije decentralizovanog sistema za utvrđivanje istine. U praksi se, međutim, moć koncentrisala u rukama onih koji su kupili najviše UMA tokena, čak i kada njihove odluke nemaju mnogo veze s logikom ili stvarnim odgovorom na pitanje o kojem se kladilo. Umjesto toga, mnoge odluke vode isključivo finansijski interesi.
Bloombergova analiza pokazala je da je samo devet novčanika tokom posljednje tri godine kontrolisalo oko polovinu svih UMA tokena koji su učestvovali u glasanju o sporovima na Polymarketu. U glasanjima je ukupno učestvovalo više od 6.400 računa, ali tih devet novčanika gotovo je uvijek glasalo zajedno i bilo na strani koja je na kraju pobijedila.
Koncentracija glasačke moći izazvala je sve veće nezadovoljstvo među dijelom korisnika koji tvrde da najveći vlasnici tokena mogu preusmjeravati glasanja u sopstvenu korist, čak i kada to ostale trgovce ostavlja s gubicima.
„Dokle god nema transparentnosti oko kriterijuma za donošenje odluka, nijedan ozbiljan investitor neće tamo ulagati novac“, rekao je Jan Czarnocki, glavni pravni savjetnik startapova za tržišta predviđanja Elastics. Czarnocki je ove godine izgubio novac u UMA sporu vezanom za pitanje ulaska američkih snaga u Iran. „Ovdje se zapravo radi o proizvoljnom korišćenju moći“, dodao je.
Portparol Polymarketa poručio je da kompanija „želi postaviti standarde za rješavanje sporova na prediction market platformama, te kontinuirano jača infrastrukturu kako bi korisnicima obezbijedila transparentnost, pouzdanost i skalabilnost koju očekuju“.
Osnivač Polymarketa Shayne Coplan i ranije je priznavao nedostatke UMA sistema. Kompanija i tim iza UMA-e, Risk Labs, prošle su godine objavili da rade na poboljšanju ili potpunoj zamjeni postojećeg procesa, izvijestio je tada Bloomberg.
Od tada se, međutim, malo toga promijenilo. Eigen Labs, koji je s Polymarketom i Risk Labsom radio na novom sistemu, poručio je da je projekat trenutno „na pauzi“.
„Fokus Polymarketa bio je na širenju tržišta“, rekao je osnivač Eigen Labsa Sreeram Kannan. „Posljednjih nekoliko mjeseci zapravo više nijesmo radili na tome.“
Polymarket nije želio da odgovara na pitanja o mogućim promjenama UMA procesa, dok Risk Labs nije odgovorio na Bloombergove upite.
Kontroverze oko UMA-e samo su novi znak problema s kojima se Polymarket suočava dok pokušava da preraste svoje „divlje“ kripto-početke i približi se tradicionalnom finansijskom sistemu. Kompanija je privukla ulaganja berzanskog operatera Intercontinental Exchangea, a prošlog mjeseca preko glavne platforme prošlo je oko devet milijardi dolara opklada. Istovremeno se suočila s tehničkim problemima i zaostala za glavnim konkurentom Kalshi po obimu trgovanja.
Kada dođe do spora oko ishoda ugovora na platformi Kalshi, konačnu odluku donose zaposleni same kompanije. Takav sistem izazvao je kritike dijela korisnika, posebno nakon kontroverznih odluka, ponajviše zbog nedostatka transparentnosti oko načina na koji Kalshi donosi zaključke. Na Polymarketu kompanija takođe može intervenisati i poništiti odluke UMA glasača, ali to se dosad događalo veoma rijetko.
Sporovi na Polymarketu imaju posebno veliki uticaj jer platforma nudi veliki broj opklada povezanih s geopolitičkim događajima, te je posljednjih godina postala često citiran izvor prognoza i informacija o kriznim situacijama koje se brzo razvijaju. Upravo su opklade vezane za svjetske sukobe izazvale veliki dio nedavnih sporova, dok su trgovci pokušavali da razluče šta se zaista dogodilo na terenu usred ratnih i političkih neizvjesnosti.
U sporu oko navodnih američkih i izraelskih napada na iranska nuklearna postrojenja u februaru, korisnici Polymarketa raspravljali su o tome jesu li prvi vojni udari u Iranu zaista zadovoljili precizne uslove definisane u samom ugovoru za klađenje.
Na zvaničnom Discord serveru UMA-e potencijalni glasači analizirali su medijske izvještaje prema kojima ciljani nuklearni objekat nije pretrpio štetu, kao i satelitske snimke koji su sugerisali da je prvi potvrđeni napad na drugu lokaciju uslijedio tek nakon isteka mjeseca.
Kao što se često događa tokom ovakvih sporova, trgovanje je ostalo otvoreno i tokom rasprave, pa su korisnici mogli da ulažu milione dolara zavisno od toga u kojem smjeru se, prema raspravama na UMA-inom Discord serveru, činilo da ide glasanje. Risk Labs pritom je upozorio ulagače da „neki komentatori možda pokušavaju uticati na ishod glasanja radi sopstvene zarade“.
Na kraju se pokazalo da je obim trgovanja bio znatno veći nakon početka procesa glasanja nego prije njega.
Svih devet najvećih novčanika učestvovalo je i u tom glasanju, te podržalo stranu koja je na kraju pobijedila, kao što se gotovo uvijek događa. Slični obrasci glasanja dijelom proizlaze iz samog načina na koji je UMA sistem postavljen.
Naime, mehanizam finansijski nagrađuje glasače koji završe na pobjedničkoj strani, dok one koji izgube kažnjava, čime korisnike podstiče da podrže opciju za koju vjeruju da ima najveće šanse da prođe. Zbog toga se rasprave na Discordu često pretvaraju u pokušaje procjene na koju će stranu stati najveći vlasnici tokena, takozvani kitovi.
Kritike ovog sistema podsjećaju na mnogo ozbiljnije kontroverze iz tradicionalnog finansijskog svijeta, u kojima su male grupe trgovaca imale moć da utiču na daleko veća tržišta. Nekoliko svjetskih banaka između 2012. i 2015. platilo je ogromne kazne nakon što su regulatorne istrage otkrile da su trgovci zajednički manipulisali referentnom kamatnom stopom libor, koja je uticala na troškove zaduživanja širom svijeta.
Ulozi za korisnike Polymarketa ipak su znatno manji. Manje od jedan odsto svih ugovora kojima se trgovalo na platformi završilo je u sporovima koji su zahtijevali UMA glasanje. Ali broj osporenih ishoda raste paralelno s rastom trgovanja na platformi.
Dio manjih korisnika zato se udružio u grupu UMA.rocks kako bi pokušali da smanje uticaj najvećih kitova. Međutim, kako je UMA.rocks postupno povećavao sopstvenu glasačku moć, prošlog mjeseca učestvujući s oko osam odsto svih glasova, dio zajednice počeo ih je optuživati da su i sami postali nova vrsta kita i dio istog problema. Zbog tih kritika osnivač grupe nedavno je promijenio način na koji sistem automatski raspoređuje glasove korisnika.
Jedan od najpoznatijih trgovaca na prediction market platformama, poznat pod nadimkom Domer, posljednjih godinu dana javno upozorava na probleme povezane s UMA sistemom. Nedavno je na društvenim mrežama izrazio frustraciju i prema UMA.rocks grupi i prema samom Polymarketu jer, kako tvrdi, problem i dalje nijesu riješili.
„Uvjeravali su nas da će se stvari promijeniti“, napisao je. „Nažalost, ništa se nije promijenilo, a situacija je postala mnogo, mnogo gora.“
Izvor: Bloomberg Adria
