Cijene nafte nastavile su silazni trend i u petak pale za oko 1,5 odsto, produživši pad treći dan zaredom, dok Sjedinjene Američke Države pojačavaju inicijativu za mirovni sporazum između Rusije i Ukrajine – potencijalno otvarajući prostor za veću ponudu na globalnom tržištu. Istovremeno, neizvjesnost oko budućeg kursa kamatnih stopa slabi apetit investitora za rizikom.
Nafta Brent pala je za 93 centa, na 62,45 dolara po barelu, nakon jučerašnjeg blagog pada od 0,2 odsto.
Američki WTI oslabio je 1,7 odsto, odnosno 98 centi, na 58,02 dolara po barelu, nakon pada od 0,5 odsto u četvrtak.
Oba referentna ugovora bilježe sedmični pad veći od 2,5 odsto, jer se tržište suočava s kombinacijom zabrinutosti oko prekomjerne ponude i geopolitičkih tenzija. Raspoloženje dodatno pritiska najava da bi mirovni plan – uz podršku Washingtona – mogao dovesti do završetka trogodišnjeg rata i eventualnog povećanja ruske ponude nafte.
Američke sankcije protiv ruskih naftnih giganata Rosnefta i Lukoila stupaju na snagu danas, što dodatno komplikuje kratkoročne izglede.
„Cijena nafte nastavlja padati nakon što je Zelenski pristao raditi na mirovnom planu koji su pripremile SAD i Rusija, dok sankcije dvjema ruskim kompanijama stupaju na snagu“, naveli su analitičari Saxo banke.
Analitičar IG-a Tony Sycamore upozorava da čak i mala mogućnost postizanja sporazuma trenutno utiče na pritisak na cijene. Međutim, dio tržišta ostaje skeptičan da bi dogovor mogao biti postignut brzo.
„Sporazum je daleko od izvjesnog“, poručuju analitičari ANZ-a, podsjećajući da je Kijev više puta odbacio ruske zahtjeve kao neprihvatljive, što je do sada blokiralo svaki napredak.
Snazan dolar takođe utiče na pad cijena, jer roba denominirana u dolarima postaje skuplja za kupce u drugim valutama. Valutni pritisak pojačan je nakon što su investitori dodatno smanjili očekivanja o skorom smanjenju kamatnih stopa na januarskom sastanku FOMC-a, na osnovu zapisnika sa oktobarskog zasijedanja.
