No-code, low-code, vibe coding, AI agenti – svjedoci smo hype-a koji prati ove izraze u tehnološkom razvoju. Nekad je taj hype opravdan, nekad nestane poslije par mjeseci, a nekad vremenom preraste u nešto potpuno drugo.
Ipak, gore navedeni izrazi obuhvataju sisteme, alate i tehnologije koji se ne mogu zanemariti i koji će, bez dileme, u bliskoj budućnosti (bliskoj tipa za 10 mjeseci) postati i standardi u malom/srednjem i velikom biznisu. Već sada, u određenim branšama i regijama, to i jesu.
Uvod: Kad softver postane svakodnevni alat, a ne magija
Prije samo deset godina, ako ste htjeli digitalizovati dio poslovanja – napraviti internu aplikaciju za narudžbine, CRM za prodaju ili portal za zaposlene, order management sistem – morali ste angažovati IT tim, čekati mjesecima, plaćati hiljade eura i nadati se (poslije dosta iteracija) da će rezultat bar ličiti na ono što ste zamislili.
Danas, zahvaljujući no-code i low-code platformama, ta realnost se mijenja brzinom kakvu nismo vidjeli još od pojave interneta. U tim alatima softver više nije domen inženjera, nego svako može, vizuelno i intuitivno, graditi aplikacije i automatizacije. A novi talas, nazvan vibe coding, ide još dalje: sada AI piše kod umjesto vas – vi samo opišete što želite (nije baš tako jednostavno, ali to je princip po kojem funkcioniše).
Upravo zato govorim o nečemu što nije samo trend, već će biti nervni sistem svake moderne firme. Sistem u kojem su podaci, procesi i alati povezani kao neuroni – a tok informacija se kreće sam, bez ručnog prebacivanja, bez čekanja, i čini se već sada, sa daleko manje troškova.
Što su No-Code i Low-Code platforme
No-code (bez koda) znači da aplikaciju pravite vizuelno – spajanjem blokova, unosom podataka, izborom dizajna i logike. Sve što je nekada zahtijevalo programera, sada se rješava drag-and-drop interfejsom. Platforme poput Softr-a, Glide-a ili Bubble-a omogućavaju da iz Google Sheetsa napravite CRM, internu bazu ili e-commerce stranicu. Aplikacije poput Voiceflow-a vam omogućavaju da napravite AI korisnički servis uvezan sa bazama podataka koje imate, a lateralno povezan sa kanalima komunikacije (Whatsapp, InstagramDM, Facebook Messenger…).
Low-code ide korak dalje. U njemu i dalje koristite vizuelne alate, ali imate mogućnost da unesete “malo” koda – recimo za napredne funkcije, integracije ili prilagođeni dizajn. To ga čini dosta pogodnim za složenije sisteme i srednje ili velike firme koje žele brzinu, ali ne žele da izgube kontrolu, i imaju interne specifičnosti od kojih ne žele da odustanu. Primjeri su Retool, Xano, WeWeb ili Power Platform.
Ono što ih spaja je ideja demokratizacije razvoja softvera – da svaka osoba u kompaniji, ne samo IT, može stvarati digitalna rješenja. Opet, jako je bitno da se ne zanosimo – ovo ne znači da svaka osoba u vašoj kompaniji i može da stvara digitalna rješenja, već da postoji sistem za to. Da li će ili neće, zavisi od same osobe i nivoa ekspertize koju osoba već posjeduje, od nivoa fleksibilnosti i mogućnosti adaptacije te osobe na novonastalu situaciju. U svakoj slučaju, bilo koji senior softverski inžinjer će napraviti bolju aplikaciju od vas, ali u većini slučajeva vam ne treba bolja – treba vam samo ona koja završava posao sa minimalnim troškom – što je već sada moguće.
Vibe Coding – kad AI piše umjesto vas
Ako su no-code i low-code dali alate u ruke ljudima, vibe coding daje kreativni impuls u ruke vještačke inteligencije.
Pojam je popularizovao Andrej Karpathy, bivši direktor AI-a u Tesli, koji je rekao da “više ne piše kod, nego se prepusti vajbu i AI-u koji ga piše za njega”.
U praksi, vibe coding znači da opisujete što želite, a AI generiše kod, interfejs i logiku. Alati kao V0 (Vercel), Lovable, Bolt.new, Cursor ili Replit Agents omogućavaju upravo to. Opišete aplikaciju, AI napravi prvu verziju, vi je usavršavate i za nekoliko sati možete imati funkcionalan proizvod. Opet ponavljam, ne znači da ćete ga imati i ako krenete da se bavite sa ovim stvarima bez ikakvog prethodnog iskustva ili barem teoretskog poznavanja kako digitalna struktura funkcioniše.
To ne znači da developeri nestaju, već da se njihov fokus preusmjerava s ručnog kodiranja na arhitekturu, testiranje i optimizaciju. AI preuzima ponavljajuće zadatke – čovjek ostaje kreativni kontrolor.
Zašto sve ovo raste – i koliko brzo
Prema Gartneru i Statisti, tržište no-code/low-code alata vrijedilo je oko 35 milijardi dolara u 2025., a do 2030. se očekuje rast iznad 100 milijardi uz godišnji rast od 25 %.
Razlog je jasan: LCNC sistemi rješavaju tri glavna problema svake firme – brzinu, troškove i smanjuje zavisnost od IT-ja.
U isto vrijeme, AI-driven razvoj (vibe coding) širi tržište još brže. Alati poput V0 ili Lovable danas omogućavaju da se ono što je ranije trajalo četiri nedjelje, uradi za jedan dan. To mijenja ekonomiku razvoja, ali i organizacionu kulturu – inovacija više nije luksuz, nego svakodnevica.
Prednosti i mane:
Prednosti:
Brzina razvoja. Ideja danas, aplikacija sjutra.
Niži troškovi. Nema skupih outsourcing ugovora.
Osnažavanje zaposlenih. Svaki sektor može sam rješavati svoje potrebe.
Bolja agilnost. Promjene u procesima se unose odmah.
Integracije na klik. Sve što koristi API može se povezati.
Mane:
Sigurnost i privatnost. Što više alata, to više otvora za rizik.
Vendor lock-in. Ako sistem zatvori svoje podatke, teško je preći neđe drugo.
Ograničenja performansi. Za visoko kompleksne algoritme i dalje je potreban “pravi” kod.
Digitalni haos. Ako svako pravi aplikacije bez nadzora, nastaje džungla.
Jasno je da je problem digitalnog haosa evidentan, kao i problem sigurnosti, posebno za velike sisteme. Digitalni haos može da se spriječi jedino pravom organizacionom šemom i kreiranjem centra izvrsnosti (Center of Excellence – CoE), koji postavlja standarde, vrši monitoring i odobrava sve mikro izmjene, nakon provjere kako utiču na cjelokupan sistem.
Problem sigurnosti može ponekad da se riješi interno (opet postavljanje siguronosnih okvira – ‘guardrails’, ali riješava se i napredovanjem tehnologije (firme kojima je fokus razvijanje Vibe Coding sistema, su prepoznale koji je njihov najveći problem, i veliki finansijski i kadrovski fokus je usmjeren na ovo – recimo Lovable je nakon prvih siguronosnih propusta, ispravio i unaprijedio sistem već nakon 3-4 mjeseca).
Kako LowCode, NoCode i Vibe Coding mijenjaju male, srednje i velike firme
Mali biznisi
Najveći dobitnici. Vlasnik restorana može sam kreirati aplikaciju za rezervacije, CRM i fakturisanje. Ušteda vremena i novca je ogromna, a brzina reagovanja na tržište postaje konkurentska prednost. Mali biznisi nisu imali budžete za ovakve tehnološke iskorake. Sada mogu angažovati dosta jeftinije osobu koja može da im odradi ove iskorake, i koja može da im automatizuje veliki dio poslovanja – a mogu i sami probati to da urade (mada ne preporučujem osim u rijetkim slučajevima, jer može da se izgubi fokus sa suštine tog biznisa).
Srednji biznisi
Oni LCNC koriste kao most između sektora: marketing, prodaja, logistika i finansije više nijesu silosi. Automatizovani tokovi povezuju ERP, CRM i e-commerce. Retool i Xano su česta rješenja – u par dana se razviju dashboardi, alati za praćenje zaliha i analitički portali. Ubacite tu Make I N8N integracije, zaista može da se uradi mnogo – ubrzaju se operacije paralelno sa uštedom koju donosi oslobađanje radnih sati zaposlenih.
Velike kompanije
Kod njih LCNC i vibe coding funkcionišu u kontrolisanom okruženju: postoji CoE, pravila sigurnosti i integracija. Power Platform, Appian ili Mendix služe kao centralne platforme, dok AI alati ubrzavaju generisanje modula i integracija. Cilj nije samo brzina, već kontrolisano ubrzanje. Ovdje je proces automatizacije ozbiljan projekat, koji prije svega treba da ima dobru specifikaciju potreba, mapiranu arhitekturu Integracija i alata, kao i tokove i kvalitet podataka – tek nakon toga se kreće u projekat.
AI Agentura – novi talas
Ako su no-code i low-code demokratizovali razvoj, a vibe coding ubrzao izgradnju, AI agentura uvodi novu dimenziju – samostalni AI agenti
Umjesto da čovjek ili tim koriste aplikacije, AI agenti ih koriste sami. Oni planiraju, odlučuju i komuniciraju s alatima u ime zaposlenih. Drugim riječima, firma dobija digitalne kolege.
AI agentura je mreža specijalizovanih agenata: prodajni agent zna CRM i fakturisanje, HR agent vodi onboarding i ugovore, logistički agent prati zalihe i isporuke, a marketinški agent priprema izvještaje i follow-up kampanje.Zajedno funkcionišu kao digitalni tim koji radi 24/7, ne zaboravlja, ne kasni i ne pravi ručne greške.
Mikroaplikacije – tkivo AI agenture
Da bi agenti radili, potrebne su im mikroaplikacije – male, fokusirane LC/NC aplikacije koje obavljaju konkretne zadatke. Jedna računa popuste, druga generiše ponudu, treća preuzima podatke iz e-commerce-a, četvrta komunicira s kupcem.
AI agenti koriste te mikroaplikacije kao alate.
Na primjer:
– agent koristi Softr formu da unese nove klijente,
– aktivira Make scenarij da kreira fakturu,
– koristi Zapier za slanje mejla,
– ažurira CRM u realnom vremenu.
Zato kažemo da no-code gradi alate, low-code gradi logiku I temelj, vibe coding generiše kod, a AI agentura obavlja posao.
Zajedno čine ono što se može nazvati nekim novim operativnim nervnim sistemom kompanije – mrežu aplikacija i agenata povezanih kroz jedinstveni digitalni tok.
Organizacioni sloj: nova struktura unutar firme
Uvođenje AI agenture ne donosi samo tehnologiju, već i nove funkcije i timove.
Formira se horizontalni sloj – AI Orchestration Layer – koji povezuje sve vertikale.
Evo kako može jedan novi sektor u velikom preduzeću da izgleda:
Head of AI Automation / AI Orchestration Lead – Upravljanje cijelim sistemom agenata i digitalnih procesa, AI strategija, data governance, dizajn procesa
PromptOps / AgentOps Tim – Kreira promptove, povezuje agente s alatima, prati performanse, Prompt engineering, API, analitika
AI Compliance & Security Manager – Nadzor nad privatnošću, sigurnošću i regulativom, IT sigurnost, GDPR, AI Act
Mikroapp Maker / Citizen Developer – Pravi mikroaplikacije za agente, LC/NC platforme, UX logika
AI Integration Specialist – Most između postojećih ERP/CRM sistema i AI sloja API arhitekture, DevOps
U velikim kompanijama ovi timovi čine Center of AI Excellence, dok u manjim jedan “AI generalista” može kombinovati više uloga.
Poenta je da firma postaje autonomna jedinica inovacije, a ne korisnik gotovih rješenja. Iskoristiti mogućnost kustomizacije do maksimuma.
Kako komuniciraju: digitalna mreža u pozadini
Iza svega ovoga stoji složen, ali elegantan sistem komunikacije.
No-code i low-code aplikacije međusobno komuniciraju putem API-ja – digitalnih mostova koji omogućavaju razmjenu podataka. Vibe coding generiše te konektore automatski, pa nove aplikacije odmah “razumiju jezik” postojećih sistema.
AI agenti stoje iznad toga kao meta-sloj. Oni znaju koji API postoji, kako da ga pozovu, i koji podatak da obrade.
Kada dobije zadatak – recimo “pošalji izvještaj o prodaji za septembar” – agent sam:
poziva LC aplikaciju da prikupi podatke iz ERP-a,
koristi vibe-modul da ih analizira,
formatira rezultat u PDF i
šalje ga direktorima e-mailom.
Da bi ovakva komunikacija bila moguća, razvijaju se novi protokoli komunikacije. Najvažniji je MCP – Model Context Protocol, koji definiše kako AI modeli i agenti direktno razgovaraju s aplikacijama i sa drugim AI agentima, razumiju njihove funkcije i poštuju pravila pristupa.
Drugim riječima, MCP je prevodilac između AI-a i poslovne infrastrukture.
Pored MCP-a, tu su i OpenAPI, GraphQL i sistemi zasnovani na događajima (npr. Kafka, Pub/Sub), koji omogućavaju da agenti prate promjene u realnom vremenu i reaguje odmah.
Zajedno, oni formiraju ono što nazivamo AI Orchestration Fabric – mrežu u kojoj se svi digitalni organi kompanije povezuju u jedno tijelo.
Evo nekoliko primjera iz prakse:
Mali biznisi:
AI agent povezuje kalendar, CRM i mejl. Vodi follow-up sa kupcima, pravi ponude, podsjeća na rokove. Posao koji je ranije tražio asistenta sada radi agent – brže i bez grešaka, 24/7.
Srednji biznisi:
Agentura povezuje prodaju, logistiku i finansije. Agenti razmjenjuju podatke: kad prodaja evidentira porudžbinu, logistika dobija signal za isporuku, a finansije automatski kreiraju fakturu. Mikroaplikacije povezuju sve u pozadini.
Velike firme:
AI agentura postaje centralni sloj. LC/NC platforme (Appian, Power Platform) grade osnovu; vibe coding (V0, Bolt) generiše module; AI agenti (Lindy, CrewAI, Dify, Cognition Devin) orkestriraju cijeli proces – od zahtjeva do izvještaja.
Tehničke i bezbjednosne implikacije
Naravno, autonomija nosi i rizike. Što su agenti moćniji, to je veća potreba za kontrolom i transparentnošću.
Zato se uvode mehanizmi poput:
audit logova – svaki korak agenta mora biti zabilježen,
kontrolisanog pristupa (RBAC/SSO),
enkripcije i tokenizacije podataka,
sandbox okruženja gdje se novi agenti testiraju prije puštanja u produkciju.
Evropski AI Act i slični propisi zahtijevaće upravo to: da kompanije znaju kada AI donosi odluku, na osnovu kojih podataka i pod čijom odgovornošću.
Budućnost – simbioza ljudi, koda i agenata
Za tri do pet godina (mada iskreno, mislim da će ovo doći i dosta ranije), granica između softvera i agenta gotovo će nestati.
Korisnici će prirodnim jezikom davati naloge (“pripremi mjesečni izvještaj”, “pošalji ponudu klijentima koji nisu kupovali 30 dana”), a AI agenti će kroz LC/NC i vibe module sve obavljati sami.
Kompanije će mjeriti performanse agenata isto kao zaposlenih: broj zadataka, tačnost, uštede i ROI. Analitika će mjeriti koliko je svaki agent dodao vrijednosti – agenti će se dodatno obučavati za poslove.
I kao što je ERP prije 20 godina postao centralni sistem svake firme, sada će to biti AI Orchestration Layer – mreža agenata, mikroaplikacija i protokola koja povezuje sve dijelove organizacije u jednu inteligentnu cjelinu.
Kako se pripremiti
Bez obzira na veličinu biznisa, put je isti:
Mapirajte procese. Gdje se troši najviše vremena ručno?
Izaberite LC/NC alat i jedan AI vibe alat. Softr + V0, recimo.
Napravite pilot projekat u 30 dana.
Uvedite ulogu AI koordinatora – makar na pola radnog vremena ili agencijski.
Postavite sigurnosna pravila i mjerite efekte.
Nemojte da čekate – stvari se prebrzo razvijaju. Toliko brzo da kao civilizacija nemamo pojma kako da odgovorimo na tehnološki progres.
Ko ne ovlada AI sistema unutar biznisa, njegov biznis neće moći da se skalira i teško će opstati pored konkurenta koji je razvio sve ove sisteme i aktivno ih koristi. Pritom, uvijek je važilo da prednost u biznisu često nema onaj najbolji ili najpametniji – već onaj koji krene prvi.
Sada je to još više evidentno.
U svijetu gdje su brzina, fleksibilnost i pametna automatizacija nova valuta, No-Code, Low-Code, Vibe Coding i AI Agentura nijesu samo alati – to su prirodni refleksi moderne organizacije.
Refleksi koji omogućavaju da firma ne čeka – nego reaguje, uči i evoluira sama. Đe zapošljavate agente, dok vaši ljudi kontrolišu sistem, rade kraće i zadovoljniji su, sve sa manjim operativnim troškovima kompanije. S obzirom na deficit radne snage koja vlada u regionu – imamo dodatan regionalni razlog zašto da krenemo u reorganizaciju odmah.
Autor: Nikola Pelević (MarTech i Ecommerce Expert sa preko 10 godina iskustva u marketing tehnologijama, digitalnom marketingu i ecommerce oblasti. Trenutno obavlja funkciju izvrsnog direktora Djak Sport Crna Gora kao i digitalnog konsultanta na nivou Ðak Sport Grupe).
