U cijelom regionu Zapadnog Balkana potreba za modernom i pouzdanom infrastrukturom nikada nije bila hitnija. Od energetike i saobraćaja, do zdravstva, digitalne povezanosti i usluga zaštite životne sredine, region se suočava sa sve većim investicionim jazom koji javna sredstva ne mogu sama da popune. Istovremeno, ekonomski i demografski pritisci – od starenja populacije i nezaposlenosti mladih do klimatskih rizika i fiskalnih ograničenja – dodatno naglašavaju potrebu da se postigne više, sa manje resursa. U takvom kontekstu, javno-privatna partnerstva (JPP) imaju potencijal da promijene način na koji zemlje razvijaju, finansiraju i održavaju ključnu infrastrukturu i usluge, kaže Marselo Kasteljanos, viši regionalni menadžer IFC-a za Jugoistočnu Evropu, u autorskom tekstu za NIN Reviju najuspješnijih kompanija u Srbiji.
Suština JPP ogleda se u njihovoj sposobnosti da povežu stratešku viziju vlada sa inovacijama, kapitalom i operativnom efikasnošću privatnog sektora. Dobro postavljena javno-privatna partnerstva donose veću vrijednost za uloženi novac jer usklađuju interese svih strana, omogućavaju efikasno prenošenje rizika i obezbjeđuju da infrastrukturni projekti ostanu usmjereni na konkretne rezultate, a ne samo na troškove i resurse. Bilo da je riječ o solarnoj elektrani koja obezbjeđuje čistu energiju domaćinstvima, postrojenju za pretvaranje otpada u energiju koje smanjuje upotrebu deponija, ili modernizovanom aerodromu koji unapređuje regionalnu povezanost i iskustvo putnika, JPP predstavljaju novi način razmišljanja o pružanju infrastrukturnih usluga.
Napredak u regionu je neujednačen, ali se pojavljuju ohrabrujući primjeri. Na primjer, Crna Gora istražuje mogućnosti javno-privatnih partnerstava u oblastima obnovljivih izvora energije, upravljanja otpadom i turizma – posebno u manje razvijenom sjevernom dijelu zemlje, gdje ekoturizam ima neiskorišćen potencijal.
U Srbiji, uspješni primjeri poput koncesije za Aerodrom Nikola Tesla u Beogradu i projekta proizvodnje energije iz otpada u Vinči pokazuju da, uz dobru strukturu, JPP mogu privući značajno interesovanje investitora i mobilisati privatni kapital i tehnologiju za ostvarenje ciljeva javnog sektora u realizaciji velikih i složenih infrastrukturnih projekata. Projekat u Vinči posebno se ističe kao primjer uspješnog JPP-a, kojim je jedna od najvećih neuređenih deponija u Evropi pretvorena u savremeno postrojenje za proizvodnju obnovljive energije, smanjenje emisija i unapređenje javnog zdravlja – pokazujući snagu angažovanja privatnog sektora u oblasti zaštite životne sredine.
Ipak, izazovi i dalje postoje širom regiona. Složene procedure za izdavanje dozvola, regulatorna neizvjesnost i problemi u upravljanju i dalje utiču na rokove realizacije projekata i povjerenje investitora. Kako bi se omogućio razvoj nove generacije javno-privatnih partnerstava, biće neophodne reforme koje pojednostavljuju administrativne procese, unapređuju transparentnost i usklađuju nacionalne prioritete sa interesovanjem investitora.
Sjeverna Makedonija pokazuje sve veći potencijal. Vlada, u saradnji sa međunarodnim partnerima, radi na širenju kapaciteta iz obnovljivih izvora energije kroz JPP, uključujući planove za razvoj 300 MW solarne energije u okviru šireg strateškog okvira. Sve je izraženije interesovanje i za modernizaciju elektroenergetske mreže i razvoj eko-industrijskih zona, koje bi dodatno ojačale konkurentsku poziciju zemlje u izvoznim industrijama. Ovi projekti se ne odnose samo na infrastrukturu – oni su ključni za unapređenje konkurentnosti, otpornosti i zelene tranzicije.
Javno-privatna partnerstva u Albaniji imaju veliki potencijal da pomognu u prevazilaženju infrastrukturnih nedostataka, posebno u sektorima energetike, saobraćaja i javnih usluga. Zemlja ima prilično dobre rezultate, uključujući i projekte koji zahtijevaju velika finansijska ulaganja – posebno u oblasti aerodromske i putne infrastrukture, kao i obnovljivih izvora energije. Jedan od najznačajnijih JPP projekata u oblasti zdravstva – razvijen uz podršku IFC-a – modernizovao je javne laboratorije u 18 bolnica, uveo međunarodne dijagnostičke standarde i omogućio milione laboratorijskih analiza pacijentima širom zemlje, besplatno, kroz javni zdravstveni sistem. Dalje korišćenje potencijala zahtijevaće snažnu političku volju i veću regulatornu jasnoću.
"/>Bosna i Hercegovina, s druge strane, i dalje se suočava sa dubljim strukturnim preprekama. Iako postoji značajan potencijal u oblastima obnovljive energije i saobraćaja, napredak u razvoju javno-privatnih partnerstava otežavaju fragmentisani regulatorni okvir i institucionalne slabosti. Politička složenost i izazovi u koordinaciji između entiteta i kantona dodatno otežavaju izradu jedinstvenih strategija. Ipak, uz ciljane reforme i jaču institucionalnu podršku, zemlja bi mogla privući ulaganja u ključne sektore kao što su vodosnabdijevanje i kanalizacija, energetika, drumska infrastruktura i komunalne usluge.
Ovi primjeri ukazuju i na mogućnosti i na ograničenja. U cijelom regionu, javno-privatna partnerstva sve više se ne posmatraju samo kao mehanizam finansiranja, već i kao razvojni alat koji može poboljšati kvalitet usluga, podstaći inovacije i mobilisati kapital u većem obimu. Kada su dio šire strategije – kao što su zelena tranzicija, približavanje Evropskoj uniji ili inkluzivan ekonomski razvoj – JPP mogu postati pokretač dugoročnih promjena. Ipak, taj potencijal može se ostvariti samo ako se zemlje jasno opredijele za težak, ali neophodan posao: izgradnju čvrstih zakonskih okvira, jačanje institucija i obezbjeđivanje transparentnosti i odgovornosti u svakoj fazi procesa.
Važno je istaći da JPP mogu biti i pokretač šire reforme javnog sektora. Uvođenjem ugovora zasnovanih na rezultatima i konkurentnih postupaka javnih nabavki, doprinose razvoju kulture usmjerenosti na rezultate i fiskalne discipline. Takođe, omogućavaju vladama da se iz uloge direktnih pružalaca infrastrukture prebace u ulogu njenog omogućivača – postavljajući standarde, prateći ostvarene rezultate i otvarajući prostor za inovacije iz privatnog sektora.
Da bi to postigle, vladama su potrebni pouzdani partneri sa tehničkom ekspertizom i praktičnim iskustvom, koji mogu da im pomognu da upravljaju složenim procesima i ostvare konkretne rezultate. IFC, članica Grupe Svjetske banke, direktno sarađuje sa vladama na Zapadnom Balkanu na osmišljavanju i sprovođenju javno-privatnih partnerstava koja su transparentna, finansijski održiva i usklađena sa razvojnim ciljevima zemalja. Od pripreme projekata u ranoj fazi, preko oblikovanja transakcija, do izbora privatnih investitora, IFC koristi svoje znanje o lokalnim tržištima i globalne najbolje prakse kako bi podržao cijeli proces. Kroz ovakvu saradnju, IFC pomaže u stvaranju okruženja u kojem JPP modeli mogu da se razvijaju i šire, donoseći dugoročne koristi u različitim sektorima.
Zapadni Balkan nalazi se na prekretnici. Ulaganje u otpornu infrastrukturu ne znači samo izgradnju puteva ili dalekovoda – riječ je o stvaranju novih prilika, jačanju povjerenja i postizanju rezultata koji direktno utiču na kvalitet života građana. Uz jasnu viziju i prave partnere, javno-privatna partnerstva mogu postati ključni stub te budućnosti. Ali da bi se to postiglo, region mora nastaviti sa reformama, jačanjem institucija i prihvatanjem novih pristupa u radu. Ako u tome uspije, JPP neće samo zatvarati infrastrukturne praznine, već će doprinijeti stvaranju inkluzivnijeg, održivijeg i prosperitetnijeg Zapadnog Balkana.
- Marselo Kasteljanos je viši regionalni menadžer IFC-a za Jugoistočnu Evropu. IFC, članica Grupe Svjetske banke, predstavlja najveću globalnu razvojnu instituciju posvećenu privatnom sektoru na tržištima u razvoju.
Izvor: Nin.rs
