U današnjoj brzo mijenjajućoj globalnoj ekonomiji, malo je pitanja hitnijih — ili važnijih — od otvaranja radnih mjesta. Prema izvještaju Grupe Svjetske banke pod nazivom „Radna mjesta: Put ka prosperitetu“, očekuje se da će više od milijardu mladih ljudi u narednoj deceniji stupiti na tržište rada u zemljama u razvoju. Ipak, trenutne prognoze pokazuju da će se u tom periodu stvoriti svega oko 420 miliona radnih mjesta. Ovaj ogroman jaz, ako se ne riješi, mogao bi produbiti nejednakosti, podstaći neregularne migracije, proširiti neformalni sektor i povećati nestabilnost u već ranjivim regionima, navodi u autorskom tekstu za NIN Reviju Diplomacy Marselo Kasteljanos, viši regionalni menadžer IFC-a za Jugoistočnu Evropu.

Na Zapadnom Balkanu, otvaranje radnih mjesta predstavlja i razvojnu potrebu i stratešku priliku. Region je u posljednjim godinama ostvario značajan napredak, uključujući poboljšanu makroekonomsku stabilnost, bliže usklađivanje sa standardima EU i rastuće interesovanje investitora. Ipak, nezaposlenost mladih i dalje je visoka, stope emigracije se ubrzavaju, a mnogi od najperspektivnijih preduzetnika u regionu suočavaju se s preprekama koje im otežavaju širenje poslovanja i zapošljavanje većeg broja radnika.

Mala i srednja preduzeća u središtu ekonomskih prilika

U samom središtu ekonomskog potencijala regiona nalaze se mala i srednja preduzeća (MSP). Ova preduzeća čine više od 99% svih registrovanih firmi i generišu oko tri četvrtine ukupnih radnih mjesta u privatnom sektoru širom Zapadnog Balkana. U Bosni i Hercegovini, na primjer, 98,2% kompanija spada u kategoriju MSP. I pored relativno visoke stope nezaposlenosti (oko 12,5%), vještine i profili nezaposlenih ne odgovaraju zahtjevima otvorenih radnih mjesta u zemlji. Ipak, potencijal MSP-a da rastu i otvaraju nova radna mjesta često je ograničen zbog složene regulative, nedostatka kvalifikovane radne snage, neadekvatne infrastrukture i ograničenog pristupa finansiranju, prenosi NIN.rs.

U Sjevernoj Makedoniji, samo 37% malih preduzeća izjavljuje da ima bankarski kredit — što je jedna od najnižih stopa u regionu — uprkos rastućoj potražnji za poslovnim finansiranjem. U Crnoj Gori, regulatorne neusklađenosti, visok nivo neformalne ekonomije i ograničena dostupnost alternativnih izvora finansiranja i dalje ograničavaju preduzetničku aktivnost. MSP se u Crnoj Gori suočavaju s dugotrajnim neefikasnostima u poreskom sistemu i institucionalnom nadzoru, što urušava poresku osnovicu, smanjuje kvalitet javnih usluga i ostavlja neformalne radnike bez pravne zaštite i socijalnih beneficija.

Stvaranje podsticajnog okruženja za rast privatnog sektora

Razvoj uspješnog sektora malih i srednjih preduzeća zahtijeva više od pukog obezbjeđivanja kreditnih linija. Neophodno je izgraditi podsticajno okruženje u kojem preduzeća svih veličina mogu efikasno poslovati, ravnopravno se takmičiti i održivo rasti. To podrazumijeva pojednostavljivanje regulatornih procedura, modernizaciju poreskih sistema, ulaganje u digitalnu infrastrukturu, kao i unapređenje logističkih i energetskih mreža. Takođe, potrebno je proširiti pristup finansiranju putem raznovrsnih kanala — od vlasničkih ulaganja i fondova rizičnog kapitala, do digitalnog finansiranja kroz lanac snabdijevanja i mehanizama za raspodjelu rizika koji omogućavaju kreditiranje nedovoljno zastupljenih segmenata.

Postoje znaci napretka. Zemlje širom Zapadnog Balkana preduzimaju korake ka poboljšanju poslovnog ambijenta i podršci preduzećima koja otvaraju nova radna mjesta. U Albaniji, napori usmjereni na unapređenje digitalnih javnih usluga i programa stručnog osposobljavanja počinju da rješavaju problem neusaglašenosti između ponude i tražnje vještina koji već dugo koči razvoj privatnog sektora. Turistički sektor u Albaniji takođe pruža značajan potencijal za podsticanje rasta, otvaranje radnih mjesta i jačanje uloge MSP-a — naročito u okviru šireg lanca snabdijevanja u turizmu, uključujući poljoprivredu i logistiku. Ipak, jaz između dostupnih vještina i potreba tržišta svake godine postaje sve veći, dodatno pogoršan kontinuiranom migracijom kvalifikovanih radnika, prenosi NIN.rs.

Modernizacija za rast: Reforma državnih preduzeća, jačanje finansijskih tržišta i ubrzanje digitalne i zelene tranzicije

Ipak, strukturni izazovi i dalje postoje. Produktivnost u regionu je opala nakon globalne finansijske krize, pri čemu su samo Albanija i Bosna i Hercegovina uspjele da održe nivoe iz perioda prije krize. Mnoge zemlje i dalje se suočavaju s problemom preobimnih državnih preduzeća (DP), koja potiskuju privatne investicije i često posluju s gubicima ili u sektorima s visokim emisijama. Iako DP obezbjeđuju zaposlenje, preusmjeravanje resursa ka privatnom sektoru moglo bi dovesti do kvalitetnijih poslova — produktivnijih i održivijih — umjesto pukog povećanja broja zaposlenih.

Jačanje finansijskih tržišta takođe je od ključnog značaja. Preduzeća u regionu i dalje se u velikoj mjeri oslanjaju na tradicionalno bankarsko kreditiranje, uz ograničen pristup tržištima kapitala ili nebankarskim finansijskim uslugama. Produbljivanje lokalnih tržišta kapitala — kao što je u toku u Srbiji kroz Zajednički program za tržišta kapitala (J-CAP), regionalnu inicijativu koju predvodi Grupa Svjetske banke — ključno je za diverzifikaciju izvora finansiranja i omogućavanje dugoročnih investicija u širenje poslovanja, inovacije i zapošljavanje.

Digitalizacija je još jedno područje sa ogromnim potencijalom. Pandemija COVID-19 dodatno je istakla važnost digitalnih alata za otpornost i konkurentnost. Ipak, Zapadni Balkan i dalje zaostaje u usvajanju digitalnih rješenja, što je posljedica i infrastrukturnih nedostataka i manjka digitalnih vještina. Visoke carine na opremu iz oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija, ograničena primjena e-uprave i zastarjeli propisi o javnim nabavkama dodatno usporavaju napredak. Rješavanje ovih izazova ne bi samo otvorilo nova tržišta za MSP, već bi i proširilo pristup elektronskom učenju, elektronskoj trgovini i prilikama za rad na daljinu za mlade širom regiona.

Od posebne je važnosti to što održiva tranzicija predstavlja jedinstvenu priliku za otvaranje novih radnih mjesta, uz istovremeno rješavanje klimatskih i energetskih izazova. Zemlje Zapadnog Balkana suočavaju se sa sve većim ekološkim rizicima — sušama, poplavama i energetskom nesigurnošću — ali posjeduju i neiskorišćeni potencijal u oblasti obnovljivih izvora energije, zelene gradnje i održive poljoprivrede. Iskorišćavanje ove prilike zahtijevaće značajna ulaganja u inovacije, infrastrukturu i poslovne modele prilagođene klimatskim uslovima.

Kombinovano finansiranje (blended finance) i partnerstva između javnog i privatnog sektora (PPP) ključni su alati za smanjenje rizika ovih investicija i privlačenje privatnog kapitala u sektore koji otvaraju nova radna mjesta. Kroz platforme poput Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF), nacionalne vlade, institucije EU i razvojni partneri zajednički rade na podršci energetskoj tranziciji, održivoj povezanosti i konkurentnosti MSP-a. Ove saradnje već daju rezultate — od aukcija za čistu energiju u Albaniji do razvoja eko-industrijskih parkova širom regiona, prenosi NIN.rs.

Crna Gora, na primjer, ima snažan potencijal za korišćenje turizma i zelenih ili plavih investicija kao pokretača zapošljavanja. Privatni sektor ima značajnu ulogu u ekonomiji zemlje, ali neformalna ekonomija i regulatorna fragmentacija umanjuju konkurentnost. Kako bi se to prevazišlo, Međunarodna finansijska korporacija (IFC), članica Grupe Svjetske banke, aktivno traži prilike za podršku razvoju privatnog sektora u Crnoj Gori, sa fokusom na turizam, energetsku efikasnost i proširenje pristupa finansiranju za MSP putem lokalnih finansijskih posrednika. Napori takođe obuhvataju ulaganja u obnovljive izvore energije i zelenu gradnju — sektore koji imaju veliki potencijal za otvaranje novih radnih mjesta.

Iskorišćavanje punog potencijala regiona

Međutim, investicije će pristizati samo tamo gdje postoji osjećaj sigurnosti i podrške. Zbog toga je unapređenje investicionog ambijenta i dalje od suštinskog značaja. Transparentna regulativa, fer konkurencija, efikasno pravosuđe i stabilan regulatorni okvir predstavljaju osnovne preduslove za privlačenje privatnih investitora — kako domaćih, tako i stranih — i za njihovo uključivanje u otvaranje radnih mjesta u sektorima s visokim potencijalom. Reforme moraju i dalje biti usmjerene na smanjenje rizika za privatni sektor i obezbjeđivanje ravnopravnih uslova za sve učesnike na tržištu.

U ovom kontekstu, međunarodni partneri poput IFC-a imaju važnu ulogu. Saradnjom sa vladama i privatnim sektorom, IFC podržava uspostavljanje digitalne finansijske infrastrukture, poboljšava pristup obrtnih sredstvima za MSP i pomaže u jačanju konkurentskog okvira i vladavine prava. U nekoliko zemalja regiona u toku su projekti za proširenje finansiranja MSP-a, podršku vlasničkim ulaganjima i modernizaciju modela javno-privatnog partnerstva. Ovi napori dio su šireg angažmana ka iskorišćavanju privatnih investicija i ubrzanju inkluzivnog rasta, prenosi NIN.rs.

Zapadni Balkan se nalazi na prelomnoj tački. Uz prave reforme i ciljana ulaganja, region može pretvoriti demografski izazov u demografsku prednost — osnažujući mlade, podstičući preduzetništvo i gradeći zeleniju i otporniju budućnost. U središtu te transformacije mora biti stvaranje više i kvalitetnijih radnih mjesta. Uspješan sektor malih i srednjih preduzeća, podržan pametnom javnom politikom, efikasnim institucijama i snažnijim finansijskim ekosistemom, ključan je ne samo za ekonomski rast, već i za to da svi građani — posebno žene, mladi i stanovništvo iz ruralnih područja — imaju pristup dostojanstvenim i održivim prilikama za zapošljavanje. Oslobađanjem punog potencijala privatnog sektora, region može trasirati put ka inkluzivnijoj i dinamičnijoj ekonomiji — onoj u kojoj je rast i održiv i pravedno raspodijeljen.

Marselo Kasteljanos je viši regionalni menadžer IFC-a za Jugoistočnu Evropu. IFC, članica Grupe Svjetske banke, predstavlja najveću globalnu razvojnu instituciju posvećenu privatnom sektoru na tržištima u razvoju.