Od kada je 2008. godine Crna Gora postala akcionar Međunarodne finansijske korporacije (IFC), u zemlju je investirano gotovo 90 miliona dolara, kazao je za Dan Marselo Kasteljanos, viši regionalni menadžer IFC-a za Jugoistočnu Evropu. On ističe da će IFC i dalje snažno podržavati razvoj privatnog sektora kroz strateške projekte, naročito u oblasti infrastrukture, energetike i turizma.
„IFC trenutno savjetuje Vladu Crne Gore u vezi s tranzicijom crnogorskih aerodroma, kroz transparentan i konkurentan proces uključivanja privatnog sektora. Takođe, spremni smo da podržimo i druge infrastrukturne projekte koji poboljšavaju povezanost zemlje i stvaraju ambijent pogodan za investicije“, istakao je Kasteljanos.
Jedan od prioriteta IFC-a je energetska tranzicija. Novi zakonski okvir za aukcije obnovljivih izvora energije otvara mogućnosti za mobilizaciju privatnog kapitala i ubrzanje prelaska na čistu energiju. „Radimo i na promociji održivog finansiranja i digitalnih bankarskih rješenja, u partnerstvu sa Centralnom bankom“, dodaje on.
U oblasti turizma, IFC podstiče održiv razvoj crnogorske obale, ali i diversifikaciju ponude ka sjeveru zemlje. Kasteljanos upozorava da sezonski i geografski ograničen turizam čini ekonomiju ranjivom i manje otpornom.
Govoreći o reformama koje Crna Gora mora sprovesti kako bi ubrzala EU integracije, Kasteljanos ističe potrebu za modernizacijom javne infrastrukture kroz javno-privatna partnerstva. „Neophodan je jasan regulatorni okvir, snažnija koordinacija institucija i uključivanje lokalnih zajednica kako bi se povećalo povjerenje investitora“, kaže on.
Još jedan ključni zadatak je reforma i profesionalizacija državnih preduzeća, koja i dalje dominiraju važnim sektorima, ali često bez efikasnog nadzora i tržišnih principa.
Kada je riječ o izazovima koje donosi približavanje članstvu u EU, Kasteljanos navodi da crnogorski biznisi moraju da se usklade sa evropskim standardima u oblastima održivosti, konkurencije i državne pomoći.
„Mnoge firme nemaju dovoljno kapitala za ove transformacije, pa su jasne državne politike i podrška ključne za otključavanje dodatnih izvora finansiranja“, objašnjava on.
Poseban izazov predstavlja reforma energetskog sektora, koja uključuje uvođenje karbonskih poreza, modernizaciju mreže i prilagođavanje tarifa – proces koji može povećati troškove poslovanja, ali je nužan za dugoročnu energetsku sigurnost.
Turizam ostaje ključni stub crnogorske ekonomije, ali trenutni model, sezonski i prostorno ograničen na obalu, ograničava otpornost sektora. Uravnoteženiji i ekološki održiv pristup, uz veća ulaganja u sjever Crne Gore i razvoj ponude tokom cijele godine, doprinijeće smanjenju ekonomske ranjivosti i otvaranju novih razvojnih prilika.
Pristup finansiranju ostaje trajna prepreka. Mnoge firme nemaju dovoljno kapitala da bi se uskladile sa prioritetima EU, kao što su zelena energija ili digitalizacija. Jasne politike, povjerenje investitora i podrška države biće neophodni da bi se otključalo dodatno finansiranje, navodi Kasteljanos.
Geopolitički izazovi neće udaljiti IFC od Crne Gore
– Uprkos geopolitičkoj neizvjesnosti, IFC ostaje snažno posvećen Crnoj Gori i širem regionu. Naša podrška se nastavlja u oblastima poput infrastrukture, održivog finansiranja, energetske tranzicije i otpornosti na klimatske promjene. Oslanjajući se na dugoročna partnerstva sa vladama, finansijskim institucijama i međunarodnim donatorima, angažman IFC-a je utemeljen je na razvojnim prioritetima regiona i ostaje stabilan i usmjeren ka budućnosti. Region neće izgubiti podršku IFC-a, naprotiv, naša uloga je danas važnija nego ikada, a planiramo i proširenje prisustva u Crnoj Gori.
Ovo je u potpunosti usklađeno sa novim Okvirom partnerstva sa zemljom (Country Partnership Framework) Grupe Svjetske banke za Crnu Goru za period 2025–2029, koji će usmjeravati naš strateški angažman i doprinijeti ostvarivanju razvojnih ciljeva zemlje.
Izvor: Dan
