Međunarodni monetarni fnd (MMF) nedavno je objavio podatke o zemljama sa najvišim nivoima duga domaćinstava, definisanog kao krediti i dužničke hartije od vrijednosti koje preuzimaju domaćinstva, izraženo kao procenat bruto domaćeg proizvoda (BDP). Ovaj pokazatelj često se koristi kao barometar finansijskog rizika i ranjivosti na nivou domaćinstava.
Dug domaćinstava obično uključuje stambene kredite, auto-kredite, dug po kreditnim karticama i druge lične zajmove. Iako umjeren nivo zaduženosti može podstaći ekonomski rast kroz potrošnju i investicije, prekomjerno zaduživanje može dovesti do dugoročne finansijske nestabilnosti, naročito u uslovima rasta kamatnih stopa ili tokom ekonomskih kriza.
Tabela u nastavku prikazuje zemlje sa najvišim nivoima duga domaćinstava, a pripremio ju je Iswardi Ishak na osnovu podataka MMF-a.
|
Država
|
Dug domaćinstava (% BDP-a)
|
|
|---|---|---|
| 1 | 🇨🇭 Švajcarska | 125,4 |
| 2 | 🇦🇺 Australija | 112.2 |
| 3 | 🇨🇦 Kanada | 100,1 |
| 4 | 🇳🇱 Holandija | 93,6 |
| 5 | 🇳🇿 Novi Zeland | 90,3 |
| 6 | 🇰🇷 Južna Koreja | 90,1 |
| 7 | 🇳🇴 Norveška | 88,6 |
| 8 | 🇭🇰 Hong Kong | 88,0 |
| 9 | 🇩🇰 Danska | 85,2 |
| 10 | 🇸🇪 Švedska | 82,7 |
| 11 | 🇬🇧 Ujedinjeno Kraljevstvo | 76,2 |
| 12 | 🇲🇾 Malezija | 69,5 |
| 13 | 🇺🇸 Sjedinjene Američke Države | 69,4 |
| 14 | 🇯🇵 Japan | 65,1 |
| 15 | 🇫🇮 Finska | 63,3 |
Podaci: zemlje sa najvećim dugom domaćinstava
Na vrhu liste nalazi se Švajcarska, gdje dug domaćinstava iznosi čak 125 odsto BDP-a. Slijede Australija (112 odsto) i Kanada (100 odsto), dvije zemlje poznate po pregrijanim tržištima nekretnina.
Na drugom kraju liste nalaze se Brazil i Italija, gdje je teret duga domaćinstava znatno niži u odnosu na veličinu ekonomije – ispod 37 odsto BDP-a.
Zašto visoki dug domaćinstava predstavlja rizik
Pristup kreditima omogućava veću potrošnju i kupovinu nekretnina, ali istovremeno povećava izloženost ekonomskim šokovima. Kada su domaćinstva visoko zadužena, veći dio prihoda odlazi na otplatu dugova umjesto na potrošnju ili štednju, što može usporiti privredni rast. Uz to, rast kamatnih stopa povećava troškove otplate i dodatno opterećuje budžete građana.
Istraživanje koje je sproveo Leibniz Institute for Financial Research ukazuje da dug domaćinstava, ukoliko nije usklađen sa rastom plata ili cijenama imovine, može postati izvor finansijske nestabilnosti.
Kako se navodi u studiji:
„U slučaju ekonomskih šokova, visok nivo duga domaćinstava dovodi do rasta nenaplativih kredita, što slabi bilanse banaka i prenosi se na druge finansijske institucije putem efekta zaraze. To može rezultirati nestabilnim finansijskim sektorom koji ograničava kreditiranje profitabilnih investicija i solventnih domaćinstava. Na kraju, dolazi do pada potrošnje i investicija, što usporava ekonomski rast.“
Drugim riječima, visok dug domaćinstava nije samo makroekonomski pokazatelj – on može pojačati ekonomske krize i smanjiti otpornost i na nivou porodica i na nivou cijele države.
Dug domaćinstava u širem kontekstu
Struktura duga domaćinstava povezana je i sa širim makroekonomskim trendovima. Anglofone zemlje poput SAD-a, Kanade, Australije i Ujedinjenog Kraljevstva imaju više nivoe zaduženosti, dijelom zbog snažnog tržišta nekretnina, ali i kulturnih faktora koji podstiču vlasništvo nad nekretninama i finansijsku liberalizaciju.
Visok nivo duga ne znači nužno da je kriza neminovna, ali zahtijeva pažljivo praćenje – posebno u okruženju rasta kamatnih stopa ili usporavanja ekonomskog rasta.
