Godinama je „teorija mrtvog interneta“ (engl. dead internet theory) bila tek egzotična tema sa rubnih foruma – mješavina tehnološkog skepticizma i paranoje. Teorija tvrdi da je internet prestao biti ljudski oko 2016. godine i da je od tada većina sadržaja i interakcija samo simulacija koju generišu algoritmi. Međutim, podaci iz 2024. i 2025. sugerišu da ono što se smatralo teorijom zavjere postaje opipljiva stvarnost. U svijetu u kojem mašine pišu tekstove za druge mašine, autentičnost postaje najskuplji resurs, a istina kolateralna žrtva u borbi za algoritamsku prevlast.
Gdje je nestao čovjek?
U januaru 2024, prema najnovijem izvještaju „Imperva Bad Bot Report“ kompanije Thales, automatizovani saobraćaj botova činio je 51 odsto ukupnog internet prometa. Prvi put u istoriji digitalnog doba, ljudska aktivnost na internetu postala je manjinska pojava. Postali smo manjina u digitalnom svijetu koji smo sami izgradili, a sa ubrzanim razvojem vještačke inteligencije postoji rizik da ljudski generisani sadržaj gotovo nestane sa world wide weba.
Ova statistika nije samo tehnički podatak za mrežne administratore – ona predstavlja tektonsku promjenu u načinu na koji konzumiramo informacije, štitimo kapital i doživljavamo realnost. Dok se javnost fokusira na generativni AI kao alat za produktivnost, sajber-kriminalci koriste velike jezičke modele za kreiranje armije zlonamjernih botova, koji sada čine čak 37 odsto globalnog internet prometa. To je šesta uzastopna godina rasta destruktivne automatizacije, što ukazuje na krizu bez presedana u sistemima digitalne odbrane.
Marko Gulan, stručnjak za sajber-bezbjednost i vlasnik kompanije Astera Advisory, upozorava da je riječ o fenomenu koji daleko nadilazi tehničko ometanje rada servera.
Dividenda lažova
Prema njegovim riječima, situacija je znatno dublja nego što se čini.
– Gotovo neprimjetno, ispod površine društvenih mreža, online trgovina i medijskih platformi formira se nova paralelna infrastruktura uticaja – farme botova. Ta pojava, iako se često banalizuje, zapravo je jedan od najvećih bezbjednosnih izazova savremenog svijeta. Govorimo o orkestriranim sistemima koji simuliraju ljude, emocije i stavove, a čija je jedina svrha manipulacija, destabilizacija i stvaranje informacionog šuma. Uloga botova danas prevazilazi klasičnu ideju „spam naloga“: oni su mehanizam moći, instrument ekonomskog pritiska i alat geopolitičkog djelovanja – ističe Gulan.
Polovina interneta više nije ljudska. Botovi su nadmašili ljude i brojem i uticajem. Sistematski potkopavaju istinu i generišu milijarde štete. U takvom okruženju povjerenje postaje luksuz.
Najopasnija posljedica te dominacije jeste fenomen poznat kao „dividenda lažova“. U prostoru preplavljenom deepfake sadržajem i botovima koji simuliraju empatiju, i najočiglednija istina može se diskreditovati tvrdnjom da je riječ o proizvodu AI-ja. Otvara se prostor u kojem je dovoljno reći „nije moje“ – baš kao u čuvenom hitu Shaggyja – i odgovornost postaje relativna kategorija.
Ekonomski rat iscrpljivanja
Dok politička sfera trpi eroziju demokratskog dijaloga, poslovni sektori poput turizma i trgovine već osjećaju direktne finansijske posljedice. Turizam je u 2024. bio najnapadaniji sektor, sa 27 odsto svih bot-napada, dok u maloprodaji zlonamjerni botovi čine čak 59 odsto ukupnog saobraćaja.
– Tržišta koja zavise od reputacije, poput turizma, trgovine i ugostiteljstva, postaju izuzetno ranjiva. Jedna koordinisana kampanja može uništiti reputaciju proizvoda ili vještački podići vrijednost drugog. Manipulacija algoritmima recenzija i oglašavanja stvara tržišnu asimetriju u kojoj ne pobjeđuje bolja usluga, već snažnija infrastruktura botova. Farme botova postaju alat tržišne sabotaže, a kompanije ulaze u ekonomski rat iscrpljivanja – dok napadač ulaže nekoliko stotina eura, odbrana košta višestruko više – objašnjava Gulan.
Industrija digitalne manipulacije
Mehanizam djelovanja bot-farmi danas je visoko organizovan i operativno sofisticiran. Hiljade jeftinih mobilnih uređaja ili virtuelnih identiteta, povezanih putem mreža proksija i SIM kartica, funkcionišu sinhronizovano pod kontrolom malog broja operatera. U kombinaciji sa automatizacijom i modelima vještačke inteligencije, takvi sistemi oponašaju ljudsko ponašanje do nivoa na kojem je gotovo nemoguće razlikovati manipulaciju od autentične rasprave.
Posebno su na udaru API interfejsi – čak 44 odsto naprednog bot-saobraćaja usmjereno je ka njima. U srži tih napada nalaze se i poznati AI alati poput ByteSpidera, AppleBota, ClaudeBota i ChatGPT User Bota.
Finansijski sektor je jedna od glavnih meta, naročito kada je riječ o preuzimanju korisničkih naloga. Banke i fintech platforme posjeduju ogromne količine ličnih podataka, čija vrijednost na crnom tržištu stalno raste.
Geopolitička dimenzija
U geopolitičkom kontekstu, bot-farme su produžena ruka državnih i paradržavnih aktera. Koriste se za oblikovanje javnog mnjenja, podsticanje polarizacije i destabilizaciju društava. Nije cilj ubijediti, već zagaditi informacioni prostor i uništiti povjerenje.
Primjeri iz prakse pokazuju razornu moć takvih operacija – svega 45 naloga sa karakteristikama bota na platformi X uspjelo je da plasira sadržaj koji je dostigao tri milijarde pregleda uoči britanskih izbora.
Nisu svi botovi neprijatelji
Važno je napomenuti da nijesu svi botovi zlonamjerni. Postoje i „dobri“ botovi, poput Googlebota ili sistema za monitoring, koji omogućavaju funkcionisanje interneta. Razlika je u namjeri i transparentnosti. Problem predstavljaju zlonamjerni botovi – scraperi, scalperi i ATO botovi – koji kradu podatke, manipuliraju tržištem i provaljuju u korisničke naloge.
Pad povjerenja
Najveća opasnost leži u dugoročnom urušavanju društvenog tkiva.
– Najveća opasnost nije u samim botovima, već u posljedicama njihove aktivnosti. Kada građanin više ne može razlikovati autentičnu vijest od manipulacije, društvo gubi sposobnost razboritog odlučivanja. U takvom okruženju više nije važno šta je istina, već šta se najviše dijeli. A to je prostor u kojem botovi dominiraju – upozorava Gulan.
Pred nama je nova generacija botova koji neće samo replicirati tekst, već će stvarati uvjerljive digitalne identitete sposobne za složene razgovore. Borba protiv njih biće manje tehnička, a više strateška – pitanje društvene otpornosti na manipulaciju.
Koliko košta ekonomija lažnih identiteta?
Prema COTSI indeksu (Cambridge Online Trust and Safety Index), pokretanje kampanje dezinformacija danas je dostupno gotovo svima. Za deset eura moguće je kupiti desetine hiljada lažnih pregleda i hiljade lajkova. Verifikacija lažnih profila postala je jeftina i široko dostupna, što dodatno olakšava manipulaciju javnim prostorom.
Bot-farme su, kako zaključuje Gulan, novi medij moći. Države, institucije i ekonomije koje to ne prepoznaju rizikuju da postanu mete u ratu koji se ne vodi oružjem, već informacijama.
