Bez stalnih prihoda od turizma, mnoge zemlje suočiće se sa ozbiljnom ekonomskom štetom, a među njima iz regiona to su Hrvatska i Crna Gora. U hrvatskom turizmu radi 24 odsto radne snage, u Crnoj Gori u turizmu je zaposleno skoro 33 odsto radnika, dok je u Albaniji i Grčkoj u tom sektoru zaposleno 22 odsto radnika.
Širom svijeta u turizmu postoji 330 miliona radnih mjesta, koji globalnom BDP-u svake godine pridonose sa 10 odsto, piše portal “visualcapitalist.com”, a prenosi “Index.hr”.
U 44 zemlje širom svijeta ukupna zaposlenost zavisi od putovanja i turističkog sektora više od 15 odsto.
Hrvatska je turistička destinacija koja se nada ponovnom otvaranju uoči vrhunca sezone, a 2019. godine od turizma je imala 13 milijardi dolara prihoda. S populacijom od nešto više od četiri miliona, u turističkom sektoru radi 24 odsto radne snage.
U Crnoj Gori od 680.000 stanovnika, u turizmu je zaposleno skoro 33 odsto radnika.
Najveću ekonomsku štetu trpe neke ostrvske zemlje gdje veliki broj građana radi u turizmu.
Turistički orijentisane zemlje ostaju najteže pogođene globalnom zabranom putovanja, ali i najveće ekonomije svijeta osjećaju posljedice.
U Španiji je turizam treći najveći sektor nacionalne privrede. Ostanu li mjere karantina na snazi do septembra, procjenjuje se da će gubitak biti 68 milijardi dolara.
"/>Sa druge strane, samo 2,8 odsto BDP-a Južne Koreje zavisi od turizma.
Na vrhu liste zemalja koje najviše zarađuju od turističke industrije u apsolutnim iznosima u dolarima su Sjedinjene Američke Države, u kojima je turizam u ukupnom BDP-u 2019. godine učestvovao sa 8,6 odsto.
SAD su danas najveći globalni epicentar slučajeva Kovida-19, pa ostaje da se vidi šta će se događati ako se zemlja prije ljeta ipak ponovo otvori za turiste.
Istovremeno, doprinos turističkog sektora kineskoj ekonomiji udvostručio se u posljednjih 10 godina i približio iznosu od 1,6 triliona dolara. Kako bi pomogle jačanju privrednih aktivnosti, Kina i Južna Koreja olakšale su ograničenja uspostavljanjem putnog koridora.
Kako se mnoge zemlje polako otvaraju, pojavljuje se sve više “putničkih balona”. Na primjer, Estonija, Letonija i Litvanija ublažile su ograničenja putovanja i stvorile putnu zonu.
Australija i Novi Zeland takođe pripremaju sličan dogovor. Takvi “putnički baloni” omogućavaju građanima svake zemlje da putuju unutar određenih zona.
Kovid-19 imaće dugotrajan uticaj na zaposlenost i globalnu privrednu aktivnost s nesagledivim posljedicama, zaključuje se u tekstu.
Podaci: VisualCapitalist
