Oodluku Emirata opisuju kao težak udarac za OPEC, a naročito za faktičkog lidera grupe izvoznica nafte, Saudijsku Arabiju.
„To je prije svega politička poruka, a ne ekonomska”, kaže za Deutsche Welle Marc Ayoub, energetski stručnjak iz Instituta Tahrir. „To pokazuje da Emirati nijesu zadovoljni vođstvom OPEC-a. To je poruka Saudijskoj Arabiji i pokazatelj stanja saudijsko-emiratskih odnosa, bilo na političkom ili ekonomskom nivou, kada je riječ o energetskim pitanjima.”
Između dvije važne zemlje Persijskog zaliva već duže vrijeme postoje nesuglasice oko odnosa prema Iranu i drugim regionalnim sukobima, na primjer u Jemenu i Sudanu. Izlazak dugogodišnje članice kao što su Ujedinjeni Arapski Emirati iz grupe zemalja izvoznica nafte mogao bi dodatno oslabiti tu organizaciju.
„To remeti jednačinu”
„To remeti jednačinu”, kaže Nehad Issmail, energetski analitičar katarske televizije Al Araby TV. „Time se stvara novi nivo problema povezanih s Hormuškim moreuzom, naftom iz Persijskog zaliva i situacijom u Iranu. Iznenadni izlazak u ovom kritičnom trenutku – u trenutku koji se, s obzirom na opasnu geopolitičku situaciju u regionu, čini neprimjerenim.”
Emirati su član OPEC-a bili još od 1967. godine – čak četiri godine prije sopstvenog osnivanja kao države. Uz Saudijsku Arabiju i Kuvajt, u posljednje vrijeme smatrani su najvažnijim akterom među dvanaest članica.
Prema Ayoubu, posljedice izlaska prije svega će se osjetiti dugoročno: „Kratkoročno, to nema veliki uticaj na tržišta jer je Hormuški moreuz zatvoren. Ali u budućnosti, kada se izvoz normalizuje, UAE bi mogao bez ikakvih ograničenja plasirati više barela na tržište.”
Uspjeh za Trumpa?
To bi moglo obradovati SAD: izlazak iz OPEC-a smatra se uspjehom za američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je više puta kritikovao organizaciju i optuživao je da „dere kožu” svijetu vještačkim podizanjem cijena nafte. Trump je vojnu podršku državama Persijskog zaliva povezivao s cijenama nafte i tvrdio da se SAD iskorištava.
Emirati se smatraju bliskim saveznicima SAD-a i potpisnici su Abrahamovih sporazuma kojima su normalizovali odnose s Izraelom.
UAE se žali na nedovoljnu podršku susjeda
U posljednjim nedjeljama Emirati su zbog toga postali meta Irana: nakon izbijanja rata SAD-a i Izraela protiv Teherana, Dubai i Abu Dabi bili su izloženi masovnim napadima iranskih dronova i projektila, sa razornim ekonomskim posljedicama za UAE koji se smatra ekonomskim i turističkim centrom Persijskog zaliva.
Čini se da se Emirati u ovoj krizi osjećaju nedovoljno podržanim od susjednih zemalja. Diplomatski savjetnik predsjednika UAE-a Anwar Gargash početkom nedjelje otvoreno je kritikovao to što su se zemlje Savjeta za saradnju u Zalivu međusobno pomagale samo logistički, ali ne i šire. „Godine 2000. potpisali smo zajednički odbrambeni sporazum”, rekao je Gargash. „A sada moramo konstatovati da je držanje zemalja Savjeta za saradnju u Zalivu – iako je tačno da su se logistički podržavale – sa političkog i vojnog stanovišta bilo istorijski gledano najslabije.”
Izlaskom iz OPEC-a Emirati vjerovatno dodatno pokazuju da se okreću američkom predsjedniku Trumpu – i to njegovim stilom: bez obzira na dugogodišnje saveznike i multilateralne organizacije, stavljaju sopstvene interese u prvi plan. Možda i zato što od SAD-a očekuju veću zaštitu. A to je težak udarac za neposrednog susjeda, inače izuzetno moćnu Saudijsku Arabiju na Persijskom zalivu.
