Vrijednost građevinskih radova koje su u Crnoj Gori izvela privredna društva u 2025. godini iznosila je 703,7 miliona eura, što je 4,8 odsto više nego godinu ranije. Rast je najviše došao iz segmenta ostalih građevina, dok je vrijednost radova na zgradama blago smanjena.

Ukupna vrijednost izvršenih građevinskih radova u Crnoj Gori, ostvarena od strane privrednih društava, iznosila je prošle godine 703,7 miliona eura, pokazuju preliminarni podaci Monstata.

U odnosu na 2024. godinu, kada je vrijednost radova iznosila 671,7 miliona eura, građevinski sektor je zabilježio rast od 4,8 odsto. Podaci se odnose na radove koje su izvodila privredna društva, a ne na ukupnu građevinsku aktivnost u zemlji.

Vrijednost radova na zgradama u 2025. godini iznosila je 338,5 miliona eura, dok je vrijednost radova na ostalim građevinama dostigla 365,2 miliona eura. To znači da su ostale građevine, koje obuhvataju saobraćajnu infrastrukturu, cjevovode, komunikacione i električne vodove, industrijske i druge objekte, imale veći udio u ukupnoj vrijednosti radova.

Stambena gradnja porasla, nestambene zgrade u padu

Iako je ukupna vrijednost radova na zgradama smanjena sa 345,1 miliona eura u 2024. na 338,5 miliona eura u 2025. godini, struktura pokazuje snažan rast stambene gradnje.

Prema preliminarnim procjenama, vrijednost radova na stambenim zgradama porasla je sa 196,7 miliona eura na 242,2 miliona eura, što je rast od oko 23 odsto. Nasuprot tome, vrijednost radova na nestambenim zgradama pala je sa 148,4 miliona eura na 96,3 miliona eura, odnosno za približno 35 odsto.

Ovi podaci pokazuju da je tržište stanogradnje i dalje jedan od ključnih pokretača građevinske aktivnosti, dok je segment poslovnih, javnih i drugih nestambenih objekata značajno slabiji nego godinu ranije.

Infrastruktura podigla ukupnu vrijednost radova

Najveći dio rasta u 2025. došao je iz kategorije ostalih građevina. Vrijednost radova u tom segmentu povećana je sa 326,7 miliona eura na 365,2 miliona eura, odnosno za oko 12 odsto.

Najveću vrijednost i dalje ima saobraćajna infrastruktura, na koju se odnosilo 250,5 miliona eura radova. To je blagi rast u odnosu na 2024. godinu, kada je vrijednost iznosila 245,8 miliona eura.

Prema preliminarnim procjenama, značajan rast zabilježen je kod cjevovoda, komunikacionih i električnih vodova, gdje je vrijednost radova povećana sa 60,9 miliona na 88,4 miliona eura. Vrijednost radova na složenim industrijskim građevinama smanjena je sa 3,5 miliona na tri miliona eura.

Završeno 529 stanova više nego godinu ranije

Monstatovi podaci pokazuju i snažan rast broja završenih stanova koje su izgradila privredna društva. U 2025. godini završeno je 2.205 stanova, dok ih je godinu ranije bilo 1.676.

To znači da je broj završenih stanova povećan za 529, odnosno za oko 32 odsto. Još izraženiji rast zabilježen je kod korisne površine završenih stanova, koja je povećana sa 98 hiljada na 158 hiljada kvadratnih metara.

Prosječna korisna površina završenog stana iznosila je oko 72 kvadratna metra, dok je godinu ranije bila oko 58 kvadrata. To ukazuje da nije samo završen veći broj stanova, već i da je prosječna veličina završenih stambenih jedinica porasla.

Istovremeno, broj nezavršenih stanova povećan je sa 2.498 na 2.657, dok je njihova površina porasla sa 190 hiljada na 204 hiljade kvadratnih metara. To pokazuje da je i dalje aktivan značajan obim gradnje koji će se prelivati u naredni period.

Veća potrošnja betona, asfalta, čelika i goriva

Rast građevinske aktivnosti vidljiv je i kroz potrošnju ključnih građevinskih materijala. Vrijednost utrošenog svježeg betona iznosila je 33,2 miliona eura, u odnosu na 32,3 miliona godinu ranije. Vrijednost utrošenog asfalta porasla je sa 15,6 miliona na 16,5 miliona eura, dok je vrijednost betonskog čelika povećana sa 12,9 miliona na 13,5 miliona eura.

Kod energenata, vrijednost utrošenog dizel goriva porasla je sa 28,8 miliona na 30 miliona eura, dok je vrijednost utrošene električne energije bila 4,8 miliona eura.

Podaci o potrošnji materijala potvrđuju da je građevinski sektor i dalje jedan od značajnih potrošača energenata, betona, čelika, asfalta i drugih inputa, što ga čini važnim indikatorom ukupne investicione aktivnosti u zemlji.

Građevinarstvo oslonjeno na stanogradnju i infrastrukturu

Preliminarni podaci za 2025. godinu pokazuju da građevinarstvo u Crnoj Gori nastavlja da raste, ali uz promjenu unutrašnje strukture. Ukupan rast od 4,8 odsto oslonjen je prije svega na infrastrukturu i stambenu izgradnju, dok je segment nestambenih zgrada zabilježio snažan pad.

Za ekonomiju je posebno važan podatak da su privredna društva završila više od 2.200 stanova, ali i da je u izgradnji ostalo još više od 2.600 stambenih jedinica. To ukazuje da će građevinski sektor i u narednom periodu ostati važan pokretač investicija, zaposlenosti i potrošnje građevinskog materijala.

Ipak, razlika između snažnog rasta stambene gradnje i pada radova na nestambenim objektima pokazuje da se građevinska aktivnost i dalje u velikoj mjeri oslanja na tržište nekretnina i infrastrukturne projekte, dok je segment poslovnih, javnih i drugih nestambenih objekata bio znatno slabiji nego godinu ranije.

(Izvor: Bankar)