Mogući mirovni dogovor između SAD-a i Irana smanjio je pritisak na tržištu nafte, ali za Evropsku centralnu banku to još ne znači kraj borbe protiv inflacije. Zvaničnici ECB-a sve jasnije poručuju da pad cijena energenata ne mora biti dovoljan razlog za zaustavljanje daljeg povećanja kamatnih stopa.
Iako u Frankfurtu pozdravljaju mogućnost obnove saobraćaja kroz Hormuški moreuz i postepenog smirivanja cijena nafte, poruka centralnih bankara je da je šteta već učinjena. Višemjesečni rast cijena energije već se preliva na troškove kompanija, cijene hrane, robe i usluga, a postoji i rizik da radnici zatraže veće zarade kako bi nadoknadili gubitak kupovne moći.
„Viši troškovi energije vjerovatno će ostati s nama duže nego što su se mnogi nadali“, rekao je član Upravnog savjeta ECB-a Peter Kazimir. Dodao je da ni mirovni okvir između SAD-a i Irana ne može preko noći poništiti ekonomsku štetu nastalu na Bliskom istoku.
Glavni problem za ECB je vremenski odmak. Čak i ako se dogovor potvrdi i pravci snabdijevanja ponovo normalizuju, biće potrebno vrijeme za obnovu proizvodnih kapaciteta, popravku infrastrukture i povratak brodskog saobraćaja na uobičajene nivoe. Istovremeno, obnova zaliha mogla bi još neko vrijeme držati cijene sirove nafte povišenima.
Za eurozonu, koja obuhvata 21 zemlju, to znači da energetski šok još nije završen. Cijene nafte pale su ispod 80 dolara po barelu, nakon što su na vrhuncu rata dostigle oko 110 dolara. Međutim, i takav nivo i dalje je viši nego prije izbijanja sukoba.
Glavni ekonomista ECB-a Philip Lane upozorio je da četiri mjeseca povišenih cijena energije već stvaraju inflatorne pritiske koji će se vidjeti ove i naredne godine. Prema njegovim riječima, inflacija će biti iznad tri odsto, a indirektni efekti vidjeće se u cijenama hrane, industrijskih proizvoda i usluga.
To je ključni razlog zašto ECB ne želi prebrzo proglasiti pobjedu. Ako se energetski šok ugradi u šire cijene i zarade, inflaciju će biti teže vratiti prema ciljanih dva odsto.
Tržišta zato i dalje računaju na barem jedno dodatno povećanje kamatnih stopa ove godine. Nakon prošlonedjeljnog povećanja, depozitna stopa ECB-a iznosi 2,25 odsto, a dio analitičara očekuje još jedan potez u septembru, kojim bi se stopa podigla na 2,5 odsto.
Ekonomista JP Morgana Greg Fuzesi ocjenjuje da mogućnost mirovnog dogovora smanjuje dio pritiska na ECB, ali ne dovoljno da bi značajno promijenila očekivanja o daljem povećanju kamata. Slično razmišljaju i drugi zvaničnici centralne banke.
Guverner portugalske centralne banke Alvaro Santos Pereira upozorio je da će biti potrebno vrijeme da se situacija na energetskom tržištu normalizuje. Letonski guverner Martins Kazaks istakao je da se šokovi često nadovezuju jedan na drugi i da se aktuelni energetski šok još nije u potpunosti odigrao. Predsjednik Bundesbanke Joachim Nagel dodao je da bi prestanak fiskalnih mjera kojima su vlade ublažavale cijene energije takođe mogao održati inflaciju povišenom u narednim mjesecima.
„Kraj sukoba ne znači nužno i trenutni kraj šoka“, rekao je član Upravnog savjeta ECB-a Gabriel Makhlouf. Prema njegovim riječima, tek treba vidjeti koliko će se brzo normalizovati lanci snabdijevanja i cijene energije.
Dio ekonomista ipak smatra da bi ECB trebalo da sačeka s novim potezima. Pad cijena nafte mogao bi ublažiti ukupnu inflaciju i pomoći da inflaciona očekivanja ostanu pod kontrolom. U tom slučaju, centralna banka bi mogla dobiti vrijeme da procijeni hoće li se smirivanje tržišta energije zaista prenijeti na cijene u eurozoni.
Francuski centralni bankar Emmanuel Moulin upozorio je da ECB ne bi trebalo unaprijed da obećava novi ciklus zaoštravanja. Prema njegovim riječima, iako je postojalo jedinstvo oko posljednjeg povećanja kamata, postojao je i konsenzus da se time ne signalizira automatski početak novog niza povećanja.
Međutim, predsjednica ECB-a Christine Lagarde zasad šalje oprezniju poruku. Rekla je da je mogući dogovor dobra vijest ako se potvrdi u narednim danima, ali da ECB ne smije dopustiti novi bijeg inflacije.
„Moram ubiti inflaciju ako se probudi, jer ako inflacija izađe iz boce, vraćanje nazad biće mnogo teže, skuplje i dugotrajnije“, poručila je Lagarde.
Za građane i preduzeća to znači da mir na Bliskom istoku ne mora automatski donijeti brz kraj perioda skupljeg novca. Energetski šok možda slabi, ali ECB strahuje da njegovi efekti tek dolaze kroz cijene, zarade i poslovne troškove. Zato će naredni mjeseci biti presudni: ako se nafta nastavi smirivati, pritisak na novo povećanje kamata mogao bi oslabiti. Ako se inflacija pokaže tvrdokornijom, ECB bi ponovo mogla posegnuti za kamatama.
(Financije.hr)
