Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) je u prošloj godini imala negativan završni račun, ali prošla godina nije dokaz poslovnog sloma.
Ovo je kazao predsjednik Odbora direktora Milutin Đukanović u autorskom tekstu, osvrćući se na finansijske rezultate državne energetske kompanije.
Da problem nije sistemske prirode, već isključivo energetski, najbolje pokazuje oporavak u 2026. godini tvrdi Đukanović i dodaje daje već do 31. marta 2026. godine ostvarena dobit od 36,47 miliona eura, dok je EBITDA iznosila 53,43 miliona eura, čim se proizvodnja stabilizovala.
Prema njegovim riječima, 2025. godina bila je godina neophodnih ulaganja, ekološke nadogradnje i pripreme za najveći investicioni ciklus poslije 1982. godine.
Kako se ističe u tekstu, minus od 92,12 miliona eura u završnom računu i negativan energetski bilans od 938 GWh posljedica su vanrednih okolnosti. Đukanović pojašnjava da Termoelektrana Pljevlja zbog neophodne ekološke rekonstrukcije nije radila osam mjeseci, što je, uz izuzetno lošu hidrologiju, uslovilo da se nedostajuća energija mora kupovati na tržištu.
Cijenu uvoza nije platili građani
Predsjednik Odbora direktora je naglasio da je EPCG svjesno preuzela tržišni udar na sebe. Troškovi uvoza i kupovine na berzi porasli su sa 72,2 miliona na čak 173,9 miliona eura u 2025. godini. Ipak, kompanija je ostala pri politici zaštite standarda, obezbjeđujući građanima Crne Gore jednu od najnižih cijena struje u Evropi (96,35 eura za 1.000 kWh).
Đukanović se u tekstu osvrnuo i na optužbe o prekomjernom zapošljavanju kao uzroku minusa, ističući da završni račun demantuje takve tvrdnje, budući da su troškovi zarada u 2025. bili manji za oko 2,5 miliona eura u odnosu na godinu ranije.
Kraj višedecenijske stagnacije i novi megavati
Temeljni problem ranjivosti crnogorskog energetskog sistema, prema Đukanovićevim riječima, leži u činjenici da od 1982. do 2022. godine nije izgrađen nijedan novi izvor električne energije u vlasništvu EPCG.
Da bi se spriječilo ponavljanje krize iz 2025. godine, pokrenut je snažan investicioni ciklus. Kroz programe „Solari“ do aprila 2026. godine instalirano je 111,7 MWp na skoro 10.000 objekata. Ukupni završeni projekti, koji uključuju solarne elektrane, Vjetroelektranu Gvozd I, kao i modernizaciju TE Pljevlja, HE Perućica i HE Piva, iznose oko 260 miliona eura.
“Cilj je jednostavan: više domaće energije, manje uvoza, stabilniji sistem i cijena električne energije koju građani mogu da plate”, zaključio je Đukanović u autorskom tekstu, dodajući da ohrabruje i povjerenje međunarodnih banaka i globalnih energetskih lidera u projekte EPCG.
