Cijene nafte su u četvrtak skočile na najviši nivo u gotovo sedam mjeseci, dok su investitori pojačano kupovali sigurna utočišta poput zlata, usljed rastućih tenzija između SAD i Irana.
Cijena sjevernomorske nafte Brent porasla je za 1,86 odsto na 71,66 dolara po barelu, dok je američka WTI nafta ojačala za 1,9 procenata na 66,43 dolara. Rast je nastavljen nakon što su cijene dan ranije skočile više od četiri odsto, što je bio najveći dnevni skok od oktobra, prenosi CNN.
Zlato, koje se tradicionalno smatra sigurnom imovinom u vremenima neizvjesnosti, poskupilo je za dva odsto u srijedu i ponovo prešlo granicu od 5.000 dolara za uncu, dok je u četvrtak zabilježilo dodatni, blaži rast.
Napetosti su pojačane nakon susreta američkih i iranskih zvaničnika u Ženevi povodom pregovora o iranskom nuklearnom programu. Američki potpredsjednik Džej Di Vens (JD Vance) izjavio je da iranska strana nije prihvatila neke od “crvenih linija” koje je postavila administracija predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump). Istovremeno, SAD su premjestile dio vojne opreme bliže Bliskom istoku, što je dodatno podgrijalo zabrinutost tržišta.
U fokusu investitora našao se Ormuski moreuz, uski prolaz uz obalu Irana kroz koji dnevno prolazi oko 20 miliona barela nafte, odnosno približno 20 odsto svjetske potrošnje. Svaka prijetnja poremećaju saobraćaja kroz ovaj ključni pravac mogla bi značajno uticati na globalno snabdijevanje energentima.
Analitičari ističu da tržište sada uračunava veći geopolitički rizik u cijene nafte, jer je Iran značajan proizvođač i nalazi se u središtu jednog od najvažnijih svjetskih energetskih tranzitnih pravaca. Čak i ograničeni poremećaji ili prijetnje mogli bi izazvati nagli skok cijena.
Iran je u međuvremenu saopštio da je djelimično zatvorio Ormuski moreuz zbog planiranih vojnih vježbi, što je dodatno uznemirilo tržišta. Iako tržišta često ignorišu geopolitičke tenzije, situacija se mijenja kada postoji realna mogućnost uticaja na globalno tržište nafte.
Rast cijena nafte mogao bi dovesti do povećanja inflacije širom svijeta, što bi otežalo centralnim bankama planove za smanjenje kamatnih stopa. Analitičari upozoravaju da bi eventualni vojni udari na Iran mogli dodatno podstaći rast cijena energenata i inflatorne pritiske.
