Carine koje će SAD vjerovatno uvesti Evropskoj uniji (EU) mogle bi ugroziti očekivani rast u Evropi u ovoj godini, procjenjuju ključni analitičari sa Wall Streeta.
Ekonomisti Goldman Sachsa i JPMorgana su u odvojenim analizama ove sedmice zaključili da carine u kombinaciji sa mogućom uzvratnom mjerom EU-a mogu značajno pogoršati izglede za ekonomiju eurozone u 2025.
Goldman Sachs tako predviđa rast u eurozoni ove godine od 0,7 odsto. Evropska centralna banka, prema posljednjim prognozama, očekuje stopu od nešto iznad jedan odsto.
EU nije bila uključena u prvi krug uvođenja carina nakon dolaska Donalda Trampa u Bijelu kuću, ali on je jasno naznačio da stvari neće ostati nepromijenjene s obzirom na veliki trgovinski suficit EU-a sa SAD-om.
Pitanje je koliku će u konačnici štetu izazvati carine.
Glavni ekonomista za Evropu u Goldman Sachsu Sven Jari Stehn smatra da stopa od 10 odsto na sav uvoz iz EU-a, uz odgovarajuću uzvratnu mjeru Brisela, može izbrisati jedan postotni bod rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u eurozoni.
Međutim, mimo BDP-a, zarade kompanija u EU mogu doći pod pritisak. Tako Goldman Sachs predviđa da će rast zarade po akciji biti tek tri odsto u Evropi u odnosu na ranije prognoze od oko osam odsto.
„Nije stvar samo u carinama, već opšta trgovinska neizvjesnost pogađa rast i namjere investitora“, prenosi Euronews ocjenu Goldman Sachsa.
Na EU otpada oko 15 odsto ukupnog američkog uvoza. Među ključnim uvoznim proizvodima su mašine, lijekovi i hemijski proizvodi. Ostali značajni sektori su automobilska industrija, metalna industrija i tehnologija.
Goldman Sachs navodi da ipak neće svi sektori jednako osjetiti probleme, odnosno da su proizvođači automobila mnogo više izloženi nego farmaceutski sektor.
Slabiji euro prema dolaru može donekle ublažiti efekte na evropske kompanije, naročito za one globalne koje imaju prihode u različitim dijelovima svijeta. Goldman Sachs očekuje da bi kurs eura u odnosu na dolar mogao u narednih 12 mjeseci pasti na 0,97 sa sadašnjih 1,04 dolara za euro.
Ipak, stvar nije tako jednostavna za evropske kompanije jer slabiji euro ide ruku pod ruku sa povećanjem premije rizika, što onda smanjuje konkurentsku prednost slabije valute, smatraju analitičari.
Neizvjestan je i obim odgovora EU-a na vjerovatne američke carine.
Ili, kako kaže analitičarka JPMorgana Nora Szentivanyi, „motivacija, ciljevi, odabir trenutka i stope“ su potpuno nepoznati.
Ako EU ponovi strategiju ciljane odmazde iz 2018. godine, vjerovatno će izbjeći carine na energente, ali bi mogle biti uvedene carine na proizvode koji najviše pogađaju Trampovu izbornu bazu.
JPMorgan je već ukalkulisao 0,5 postotnih bodova anualizovanog manjeg ekonomskog rasta u naredna četiri kvartala zbog povećanih trgovinskih tenzija.
Ove sedmice se američki ministar finansija Scott Bessent sastao sa predsjednicom Evropske centralne banke Christine Lagarde kako bi razgovarali o ekonomskim prioritetima i transatlantskoj saradnji, ali detalji razgovora nisu otkriveni.
