Crna Gora priprema nove izmjene Zakona o obaveznom osiguranju u saobraćaju, kojima se domaći sistem auto-osiguranja dodatno usklađuje sa pravilima Evropske unije. Predlog zakona, koji je u skupštinskoj proceduri, podnijela je grupa poslanika, a iako na prvi pogled djeluje tehnički, njegove posljedice mogu biti važne za vozače, osiguravajuća društva i oštećena lica.
Izmjene se posebno odnose na situacije u kojima se saobraćajna nezgoda dogodi van Crne Gore, na zaštitu građana koji pretrpe štetu, razmjenu podataka između država, kao i na naknadu štete u slučaju da osiguravajuće društvo ode u stečaj ili likvidaciju.
U obrazloženju predloga navodi se da je osnovni razlog za donošenje izmjena potreba da se koriguju norme na koje je Evropska komisija imala primjedbe prilikom razmatranja ranijih izmjena Zakona o obaveznom osiguranju u saobraćaju. Predložena rješenja dio su procesa usklađivanja sa Direktivom Evropske unije 2021/2118, koja se odnosi na osiguranje od građanskopravne odgovornosti u vezi sa upotrebom motornih vozila.
Jedna od najvažnijih novina odnosi se na teritorijalno važenje osiguranja od autoodgovornosti. Predlogom se precizira da osiguranje, na osnovu jedne premije i za cijeli period trajanja ugovora, pokriva gubitke nastale na teritoriji država članica Evropske unije, država sistema Zelene karte i zemalja čiji je nacionalni biro osiguravača potpisnik Multilateralnog sporazuma.
Drugim riječima, vozač ne bi trebalo da plaća dodatnu premiju samo zato što se vozilo tokom trajanja ugovora nalazi u drugoj državi članici. Istovremeno, osiguravajuće pokriće mora da odgovara pravilima države u kojoj se šteta dogodila. To je posebno važno za građane Crne Gore koji putuju ili borave u inostranstvu, ali i za budući položaj države u evropskom sistemu osiguranja.
Predlog donosi i precizniju zaštitu oštećenih lica. U jednom od članova mijenja se formulacija tako da se umjesto „osiguranik“ navodi „oštećeno lice“. Iako djeluje kao mala jezička izmjena, njena suština je pravna sigurnost: zakon mora jasno da štiti osobu koja je pretrpjela štetu, a ne da ostavlja prostor za različita tumačenja.
Važna izmjena odnosi se i na krug lica koja nemaju pravo na naknadu štete. Prema važećem rješenju, pravo na naknadu nema vozač koji je izazvao saobraćajnu nezgodu, ali su iz prava na naknadu bili isključeni i njegovi pravni sljedbenici zbog tjelesnih povreda, oštećenja zdravlja ili smrti vozača. Predlog sada precizira da se isključenje odnosi na vozača koji je izazvao nezgodu.
U obrazloženju se navodi da je ova izmjena u skladu sa evropskom direktivom, prema kojoj osiguranje pokriva i članove porodice osiguranika, vozača ili druge odgovorne osobe, te da članovi porodice ne mogu biti isključeni iz osiguranja samo po tom osnovu. To znači da se odgovornost za nezgodu ne može automatski širiti na porodicu vozača koji je izazvao udes.
Posebno značajan dio predloga odnosi se na garantne fondove. Predviđa se da Garantni fond države u kojoj se dogodila nezgoda ima pravo potraživanja prema Garantnom fondu države u kojoj je vozilo registrovano. Ovo je važno za prekogranične saobraćajne nezgode, jer preciznije uređuje ko na kraju snosi trošak isplaćene štete.
Predlogom je predviđeno i da Crna Gora zaključi potrebne međunarodne sporazume za naknadu štete najkasnije do 30. septembra 2027. godine. Taj rok pokazuje da se dio novih pravila priprema za buduće funkcionisanje Crne Gore u evropskom sistemu osiguranja, posebno nakon pristupanja Evropskoj uniji.
Još jedna novina odnosi se na obaveze osiguravajućih društava prema informacionim centrima. Društva za osiguranje trebalo bi da obavijeste informacione centre svih država članica o imenu i adresi predstavnika za štete kojeg su imenovala u svakoj od država članica. Cilj je da oštećena lica brže i lakše dođu do informacija potrebnih za ostvarivanje naknade.
To je naročito važno u slučajevima kada se nezgoda dogodi u drugoj državi, kada oštećeno lice često ne zna kome treba da se obrati, ko zastupa osiguravajuće društvo i gdje može da podnese odštetni zahtjev. U evropskom sistemu osiguranja, informacioni centri imaju važnu ulogu u povezivanju oštećenih lica, osiguravača i nadležnih tijela.
Predlog zakona bavi se i pitanjem koje je za građane posebno osjetljivo: šta se dešava ako osiguravajuće društvo ode u stečaj ili likvidaciju. Predviđa se da Udruženje preduzme mjere za sklapanje ugovora o naknadi štete u slučaju da su protiv osiguravajućeg društva pokrenuti postupci stečaja ili likvidacije. I taj ugovor treba da bude zaključen najkasnije do 30. septembra 2027. godine.
Za građane to znači da sistem treba da bude otporniji i u situacijama kada osiguravajuća kuća ne može redovno da ispunjava svoje obaveze. Drugim riječima, oštećeno lice ne bi trebalo da ostane bez naknade samo zato što je osiguravač završio u finansijskim problemima.
Dio ovih rješenja vezan je za buduće članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji, pa se pojedine odredbe primjenjuju od dana pristupanja EU. Ipak, zakon se donosi sada kako bi se sistem obaveznog osiguranja na vrijeme uskladio sa evropskim pravilima i pripremio za funkcionisanje u okviru zajedničkog evropskog tržišta.
U obrazloženju predloga navodi se da za sprovođenje ovog zakona nije potrebno izdvojiti dodatna sredstva iz budžeta Crne Gore. Takođe se predlaže da Skupština zakon donese po hitnom postupku, zbog potrebe blagovremenog usklađivanja sa evropskim zakonodavstvom.
Iako se radi o pravno-tehničkim izmjenama, njihov značaj je praktičan. One ne uvode novu obavezu za građane da kupuju dodatnu polisu, niti mijenjaju samu suštinu obaveznog osiguranja vozila. Međutim, uvode jasnija pravila za situacije koje su sve češće: putovanja u inostranstvo, prekogranične nezgode, komunikaciju sa stranim osiguravačima i zaštitu oštećenih lica kada nastane šteta.
Za osiguravajuća društva ovo znači dodatno usklađivanje sa evropskim pravilima, veću obavezu razmjene podataka i jasnije procedure u slučaju potraživanja štete. Za vozače i građane, najvažnija poruka je da bi sistem obaveznog osiguranja trebalo da postane sigurniji, transparentniji i bliži pravilima koja važe u Evropskoj uniji.
Ako bude usvojen, ovaj zakon neće preko noći promijeniti način na koji građani registruju vozila i ugovaraju obavezno osiguranje. Ali predstavlja još jedan korak ka sistemu u kojem će polisa auto-osiguranja imati jasnija pravila važenja u inostranstvu, a oštećena lica bolju zaštitu kada dođe do saobraćajne nezgode.
U praksi, to znači manje pravnih nejasnoća, brži pristup informacijama i jasnije određeno ko plaća štetu kada se nezgoda dogodi van granica Crne Gore. Upravo zato ove izmjene nijesu samo administrativno usklađivanje sa evropskim propisima, već važan dio pripreme crnogorskog tržišta osiguranja za evropska pravila igre.
Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obaveznom osiguranju u saobraćaju Skupštini Crne Gore podnijeli su poslanici Jovan Subotić i Nađa Laković.
(Bankar)
