Predsjednik ogranka Federalnih rezervi u Ričmondu Tom Barkin upozorio je da je inflacija u Sjedinjenim Američkim Državama i dalje previsoka, iako vidi prve naznake da bi pritisci na rast cijena uskoro mogli da počnu da popuštaju.
„Ti brojevi su i dalje previsoki“, rekao je Barkin u intervjuu za Bloomberg na marginama festivala Aspen Ideas u američkoj saveznoj državi Kolorado.
Podaci objavljeni u četvrtak pokazali su da je indeks lične potrošnje (PCE), koji Federalne rezerve smatraju najvažnijim pokazateljem inflacije, u maju porastao 4,1 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine, što je najveći rast od aprila 2023. godine.
Iako je rat između Irana i SAD-a doprinio rastu cijena nafte i drugih roba, inflatorni pritisci proširili su se na znatno širi dio privrede.
„Teško je imati povjerenja da ćemo se vratiti na ciljanu inflaciju od dva odsto bez dodatnog uticaja referentne kamatne stope Feda, tržišta rada ili nekog drugog faktora koji bi djelovao dezinflatorno“, rekao je Barkin.
Prvi čovjek ogranka Feda u Ričmondu ohrabren je naglim padom cijena goriva u svom regionu, nakon što je cijena nafte oslabila poslije nedavnog sporazuma o prekidu vatre između SAD-a i Irana.
Ipak, Barkin smatra da postoje i drugi faktori koji podstiču inflaciju, među kojima je i ubrzana izgradnja infrastrukture za razvoj vještačke inteligencije. Prema njegovim riječima, biće potrebno da se u narednim mjesecima vidi kako će se ekonomija razvijati kako bi se odredio odgovarajući pravac monetarne politike.
Federalne rezerve su ranije ovog mjeseca zadržale referentnu kamatnu stopu na nepromijenjenom nivou. Sve veći broj zvaničnika centralne banke upozorava da bi ove godine moglo biti neophodno novo povećanje kamata kako bi se zaustavilo ponovno ubrzavanje inflacije.
Pojedini Barkinovi saradnici posebno su zabrinuti zbog rasta cijena usluga, segmenta privrede u kojem inflacija obično sporije popušta. Istovremeno raste bojazan da bi, nakon više od pet godina inflacije iznad ciljanih dva odsto i njenog stalnog prisustva u javnosti, moglo doći do promjene inflacionih očekivanja potrošača, što bi dodatno otežalo Fedu vraćanje cjenovne stabilnosti.
Barkin smatra da bi pritisci na cijene izazvani carinama i energetskim šokom sada trebalo postepeno da slabe, što bi moglo doprinijeti usporavanju inflacije. Međutim, nijedan od tih faktora nije ozbiljnije ugrozio potrošnju Amerikanaca, koja je ostala snažna tokom protekle godine.
U privredi koja se u velikoj mjeri oslanja na potrošnju, to bi moglo otežati vraćanje inflacije na cilj od dva odsto.
Predsjednik Federalnih rezervi u Ričmondu izrazio je zabrinutost i zbog načina na koji kompanije određuju cijene u sadašnjem inflatornom okruženju, prenosi Biznis.rs.
„Kompanije prilikom formiranja cijena uzimaju u obzir trenutnu inflaciju, zbog čega ona pokazuje određenu postojanost. To me zabrinjava i zato smatram da je umjereno restriktivna monetarna politika trenutno razuman pristup“, rekao je Barkin.
On je dodao da se kompanije suočavaju sa višim ulaznim troškovima, ali da istovremeno primjećuju kako potrošači sve teže prihvataju nova poskupljenja, zbog čega preduzeća nijesu u mogućnosti da u potpunosti prebace rast troškova na krajnje kupce.
Tokom nedavne posjete zapadnom dijelu savezne države Virdžinije, rukovodioci kompanija rekli su Barkinu da još nijesu donijeli odluku o tome koliko će naredne godine povećati zarade zaposlenima.
Kada su cijene goriva naglo porasle, očekivali su da će morati da odobre veća povećanja plata nego inače, ali sada, pošto su se cijene goriva djelimično stabilizovale, smatraju da to možda više neće biti potrebno.
