Rat na Bliskom istoku mogao bi da podigne cijene energenata za 24 odsto do kraja godine, što će ozbiljno pogurati inflaciju i usporiti globalnu ekonomiju, upozorava Svjetska banka. U svom najnovijem izvještaju eksperti te međunarodne finansijske organizacije iskazuju prilično negativne prognoze, ukazujući da nastupa period ekonomske nestabilnosti što će se, između ostalog, neminovno odraziti i na slabiji privredni rast, povećanje cijena osnovnih životnih namirnica, kao i na rast kamatnih stopa.
Američko-izraelski napad na Iran već je uzrokovao probleme u snabdijevanju naftom, a skočile su i cijene “crnog zlata” na berzama, što je dovelo do poskupljenja goriva na benzinskim pumpama širom svijeta.
Šok u snabdijevanju naftom
Kako se navodi u izvještaju Svjetske banke, zbog oružanih sukoba u Zalivu došlo je do jednog od najvećih šokova u snabdijevanju naftom, uz početni pad globalne ponude od oko 10 miliona barela dnevno. Napadi na energetsku infrastrukturu i poremećaji u transportu kroz Ormuski moreuz, kojim prolazi oko 35 odsto svjetske pomorske trgovine sirovom naftom, dodatno su pogoršali situaciju. Tako je cijena nafte “brent”, koja se koristi i kod nas u Srbiji, već sredinom aprila bila za 50 odsto viša nego na početku godine, dok se za 2026. prognozira prosječna cijena od 86 dolara po barelu, u odnosu na 69 dolara u 2025. godini. Ove projekcije polaze od pretpostavke da će se transport nafte kroz ključne rute normalizovati do kraja godine.
Kako je upozorio generalni direktor naftnog giganta Ekson mobajl Daren Vuds, tržište još nije osjetilo glavni udar, jer su do sada problemi sa snabdijevanjem kompenzovani uz pomoć tankera koji su bili natovareni prije izbijanja sukoba i iz naftnih rezervi.
Glavni ekonomista Svjetske banke Indermit Gil upozorava da rat djeluje kroz “talase” na globalnu ekonomiju, prvo kroz rast cijena energenata, zatim hrane, a potom kroz inflaciju i rast kamatnih stopa, što dodatno poskupljuje zaduživanje.
Pored nafte, rastu i cijene drugih važnih proizvoda. Eksperti MMF-a ističu da bi cijene đubriva mogle da porastu za 31 odsto do kraja 2026, što može da smanji prihode poljoprivrednika i ugrozi njihove prinose. Istovremeno, cijene metala poput aluminijuma, bakra i kalaja mogle bi da dostignu istorijske maksimume, podstaknute snažnom tražnjom u sektorima kao što su centri podataka, proizvodnja električnih vozila i obnovljivih izvora energije. Plemeniti metali takođe bilježe rast, uz očekivani skok prosječnih cijena od 42 odsto tokom godine, zbog povećane potražnje za sigurnim investicijama u uslovima geopolitičke neizvjesnosti.
Raste inflacija, a ako sukob potraje može biti još veća
Shodno tome, Svjetska banka je korigovala prognozu globalne inflacije na 4,4 odsto u 2026. godini (sa prethodno planiranih 3 odsto), dok bi u slučaju dugotrajnog sukoba ona mogla dostići i 6,7 odsto.
Evropska centralna banka je pak saopštila da je strah od inflacije u eurozoni značajno povećan među potrošačima. Prema istraživanju sprovedenom u martu, kupci sada očekuju da će inflacija u narednih godinu dana iznositi četiri odsto, što je oštar skok u odnosu na 2,5 odsto koliko se predviđalo u februaru prenosi Nin.rs.
Očekivanja vezana za nivo inflacije koji će biti dostignut za tri godine porasla su na tri odsto (sa 2,5 odsto), dok su dugoročna očekivanja za pet godina blago povećana na 2,4 odsto.
Očekivana stopa nezaposlenosti pak u narednih godinu dana porasla je na 11,3 odsto. Anketa pokazuje i da su građani koji žive u oblasti eurozone povećali očekivanja rasta potrošnje na 4,1 odsto, dok su očekivanja rasta plata ostala nepromijenjena na 1,2 odsto.
U ekonomijama u razvoju, prema prognozi Svjetske banke, inflacija bi mogla da poraste na 5,1 odsto u 2026, što je za jedan procentni poen više u odnosu na procjene prije izbijanja sukoba na Bliskom istoku, dok se ekonomski rast revidira naniže na 3,6 odsto. U negativnijem scenariju, ukoliko sukob potraje ili dođe do dodatnih oštećenja ključne infrastrukture, prosječna cijena nafte mogla bi da dostigne i 115 dolara po barelu. U tom slučaju inflacija u ekonomijama u razvoju mogla bi da poraste na 5,8 odsto, što je nivo viđen samo tokom energetske krize 2022. godine, navodi se u izvještaju Svjetske banke. Zamjenik glavnog ekonomiste Svjetske banke Ajhan Kose upozorava da vlade imaju ograničen fiskalni prostor za reakciju i da bi trebalo izbjegavati široke, neselektivne mjere podrške koje mogu dodatno da naruše tržište, već se treba fokusirati na ciljanu i privremenu pomoć najugroženijima.
