Uprkos naporima da se crnogorsko ribarstvo uskladi sa standardima Evropske unije, realizacija Akcionog plana Strategije razvoja sektora ribarstva za 2024. godinu išla je znatno sporije od planiranog.
Od 25 predviđenih aktivnosti, u potpunosti je realizovana tek svaka peta (20 odsto), pokazao je najnoviji Godišnji izvještaj o sprovođenju ovog strateškog dokumenta.
Prema podacima iz Izvještaja, čak 12 aktivnosti (48 odsto) nije realizovano u predviđenom roku, dok je za osam (32 odsto) proces započet. Tokom prošle godine, iz nacionalnog budžeta, tačnije Agrobudžeta, u mjere sektora ribarstva uloženo je 521.113 eura, dok je iz međunarodne pomoći utrošeno 15.000 eura.
Administracija usmjerena na Poglavlje 13
Glavni razlozi za ovakav bilans, kako se navodi u dokumentu, jesu kašnjenje ključnog IPA 3 projekta, koji je zvanično počeo sa implementacijom tek 4. septembra 2024. godine. Pored toga, država je sve raspoložive administrativne i ekspertske kapacitete preusmjerila na pregovore sa Evropskom komisijom i izradu zakona neophodnih za privremeno zatvaranje pregovaračkog Poglavlja 13 – Ribarstvo.
Najveći zastoj zabilježen je u sektoru kontrole i administracije, gdje čak 80 odsto planiranog nije sprovedeno u djelo. Zbog oslanjanja na kadrovsku politiku Ministarstva finansija i ograničenih resursa, zapošljavanje novih inspektora za ribarstvo, analize radnog opterećenja i obuke odloženi su za 2025. godinu.
Brodovi se modernizuju, privreda nezainteresovana za preradu
Ipak, godina nije protekla bez konkretnih rezultata na terenu. Najveći napredak osjetili su sami ribari – kroz državnu podršku za modernizaciju flote, sredstva je iskoristilo 111 korisnika, što predstavlja rast od 32 odsto u odnosu na 2023. godinu. U cilju podsticanja zelene tranzicije i bezbjednosti, nabavljeno je 18 novih brodskih motora i pet pomoćnih.
Takođe, krajem avgusta usvojen je važan Zakon o organizovanju tržišta u ribarstvu i akvakulturi , a zeleno svjetlo dobili su i ključni planovi upravljanja za različite vrste ribolova.
Zabrinjavajući je, međutim, podatak o pasivnosti privatnog sektora. Planirane višemilionske investicije u uspostavljanje novih mrijestilišta, kao i u modernizaciju postojećih i otvaranje novih prerađivačkih kapaciteta u potpunosti su izostale jer, kako se konstatuje u Izvještaju, na tržištu nije bilo zainteresovanih privrednika.
Planovi za 2025: Dva nova zakona i digitalizacija nadzora
Fokus Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u 2025. godini biće na usvajanju preostalih sistemskih zakona. Zbog kompleksnosti evropskih pravila, ranije planirani jedinstveni zakon podijeljen je u dva nova akta – Zakon o morskom ribarstvu i Zakon o akvakulturi, čije se usvajanje očekuje ove godine.
Nadležni u narednom periodu planiraju i ubrzanu digitalizaciju inspekcijskog nadzora , dalju nabavku opreme za praćenje flote , te proaktivniji pristup u animiranju investitora kako bi se podigla vrijednost domaćih proizvoda od ribe i smanjila uvozna zavisnost države.
(Bankar.me)
