Crna Gora je postavila ambiciozne ciljeve u borbi protiv klimatskih promjena, ali način na koji planira i realizuje javne investicije još nije usklađen sa tim ciljevima – ocjena je iz najnovijeg izvještaja Međunarodni monetarni fond (MMF).
U dokumentu koji analizira upravljanje javnim ulaganjima iz perspektive klimatskih rizika, MMF konstatuje da pravni i strateški okvir postoji, ali da njegova primjena ostaje nedosljedna i fragmentisana.
Ambiciozni ciljevi, ali bez operativne podrške
Crna Gora se obavezala da smanji emisije gasova sa efektom staklene bašte za 55 odsto do 2030. godine i 60 odsto do 2035, u skladu sa evropskom agendom. Međutim, MMF upozorava da ključni sektori poput energetike i saobraćaja još nemaju u potpunosti usklađene investicione strategije.
Istovremeno, procjene troškova projekata ne uključuju sistematski klimatske rizike niti koristi od „zelenih“ ulaganja, što otežava donošenje racionalnih investicionih odluka.
Projekti bez jasne klimatske procjene
Jedan od ključnih nalaza je da ne postoji standardizovan sistem koji bi provjeravao da li su javni projekti otporni na klimatske promjene ili usklađeni sa ciljevima smanjenja emisija.
Iako se u procesu ocjenjivanja projekata formalno dodjeljuju bodovi za „pozitivan uticaj na životnu sredinu“, ne postoji jasna metodologija kako se taj uticaj mjeri.
To u praksi znači da projekti finansirani iz domaćih izvora mogu biti odobreni bez jasnih dokaza o njihovoj klimatskoj održivosti.
Slaba koordinacija i nedostatak kontrole
Izvještaj ukazuje i na institucionalni problem – ne postoji tijelo koje sistemski povezuje klimatske strategije sa budžetskim planiranjem.
Lokalne samouprave i državna preduzeća, koja upravljaju značajnim dijelom infrastrukture, nemaju obavezu da svoje investicije usklade sa nacionalnim klimatskim ciljevima, što dodatno povećava rizike po javne finansije.
Budžet bez „klimatske etikete“
Poseban problem predstavlja i činjenica da se u budžetu ne prepoznaju jasno klimatske investicije.
MMF navodi da država nema sistem označavanja („tagging“) projekata koji doprinose klimatskim ciljevima, zbog čega je otežano praćenje potrošnje i efekata tih ulaganja.
Rastući fiskalni rizici
Klimatske promjene već imaju konkretne finansijske posljedice. Poplave, suše i požari utiču na infrastrukturu, energetiku i poljoprivredu, a procjene pokazuju da bi u ekstremnim scenarijima gubici mogli značajno uticati na ekonomski rast.
Uprkos tome, fiskalni okvir još ne uključuje sistemsku procjenu troškova budućih klimatskih rizika, što može dovesti do dodatnog pritiska na javne finansije u narednim godinama.
Reforme u toku, ali ključna faza tek predstoji
MMF prepoznaje da su određene reforme već pokrenute – od unapređenja strateškog planiranja do izmjena zakonodavstva – ali naglašava da će njihov uspjeh zavisiti od dosljedne implementacije.
Ključne preporuke uključuju uvođenje obaveznih klimatskih analiza za sve veće projekte, bolje povezivanje institucija, kao i jasnije prikazivanje klimatskih ulaganja u budžetu.
Izvještaj MMF-a jasno ukazuje da Crna Gora više ne može posmatrati klimatske politike i javne investicije kao odvojene procese.
Bez sistemskog povezivanja ova dva segmenta, postoji rizik da će se javna sredstva trošiti neefikasno, uz istovremeno povećanje izloženosti ekonomije klimatskim šokovima.
(Bankar.me)
