U 2026. godinu Srbija je ušla sa javnim dugom od 39,34 milijarde eura, koliko je zabilježeno posljednjeg dana decembra 2025. I dalje najviše novca Srbija duguje investitorima koji su ulagali u – euroobveznice, piše portal N1.
Ukupan javni dug Srbije je, na dan 31. decembar 2025. godine, iznosio 39,34 milijarde eura, što je 44,5 odsto bruto domaćeg proizvoda, pokazuju podaci Uprave za javni dug.
Kada se na ovaj iznos direktnih i indirektnih obaveza države doda i negarantovani dug lokalne vlasti, ukupan iznos raste na 39,64 milijarde eura.
Najveći je, i dalje, dug prema vlasnicima euroobveznica koje je emitovala Republika Srbija. On je posljednjeg dana 2025. godine iznosio 10,32 milijarde eura i nepromijenjen je u odnosu na kraj 2024.
Slijedi dug od 7,28 milijardi eura po osnovu dugoročnih dinarskih državnih hartija od vrijednosti (godinu ranije ovaj dug iznosio je 7,32 milijarde eura).
Na trećem mjestu je dug po kreditima poslovnih banaka u iznosu od 4,7 milijardi eura.
Ovi krediti bilježe rast za godinu dana od oko 800 miliona eura – prema izvještaju Uprave za javni dug, na kraju 2024. godine dug prema stranim poslovnim bankama iznosio je 3,89 milijardi eura.
Na četvrtom mjestu najvećih povjerilaca Srbije je kineska Export-import banka (2,8 milijardi eura), zatim dug po kreditima stranih vlada (2,66 milijardi eura). Potom slijedi MMF, kome Srbija duguje 2,3 milijarde eura, kao i Međunarodna banka za obnovu i razvoj (2,3 milijarde eura).
Slijedi Evropska investiciona banka (1,9 milijardi eura), pa investitori u dugoročne državne hartije u eurima (1,8 milijardi eura).
Svim ostalim povjeriocima Srbija duguje, pojedinačno gledano, manje od milijardu eura. Na listi su Banka za razvoj Savjeta Evrope, EBRD, Njemačka razvojna banka, ali i obaveze po osnovu stare devizne štednje, restitucije…
Srbija je nastavila da se zadužuje – u utorak je Uprava za javni dug okončala drugu aukciju petogodišnjih državnih obveznica u ovoj godini, koje dospijevaju 30. jula 2030. godine. Na aukciji su investitori ponudili, a država prihvatila ukupno 15,97 milijardi dinara za te hartije, po izvršnoj stopi od 4,55 odsto, piše Nedeljnik.
