Prema podacima evropskog udruženja proizvođača automobila (ACEA), baterijska električna vozila u decembru su činila nešto veći udio novih registracija od klasičnih benzinskih automobila. Na nivou cijele godine njihov tržišni udio približio se petini svih prodanih vozila, dok je ukupno tržište automobila u Evropi zabilježilo treću godinu rasta zaredom, iako je i dalje ispod pretpandemijskih nivoa.

Unatoč snažnom rastu potpuno električnih modela, najveći pobjednici tržišta ostaju hibridi. Blagi hibridi i plug-in modeli zajedno čine najveći dio novih registracija, što pokazuje da evropski kupci i dalje traže kompromis između nižih emisija, poznate tehnologije i fleksibilnosti koju pruža motor s unutrašnjim sagorijevanjem.

Takav trend posebno je vidljiv u južnoj i istočnoj Evropi, gdje infrastruktura za punjenje napreduje sporije, a cijena električnih vozila i dalje predstavlja ozbiljnu prepreku širem prihvatanju.

Dok tržište bilježi istorijski pomak, evropska politika prema elektrifikaciji postaje opreznija. Brisel je posljednjih mjeseci ublažio dio pravila vezanih uz zabranu prodaje novih vozila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem nakon 2035. godine, ostavljajući više prostora za plug-in hibride i prijelazna rješenja za proizvođače.

Automobilska industrija upozorava kako takva neizvjesnost može imati dvostruki učinak: s jedne strane olakšava prilagodbu proizvođačima, ali s druge može usporiti investicije i zbuniti potrošače. Čelnici velikih evropskih proizvođača već otvoreno govore kako tržištu trebaju jasna i dugoročno stabilna pravila, a ne česte korekcije smjera.

Iako je decembarski rezultat snažan signal promjena koje dolaze, analitičari upozoravaju kako jedan mjesec ne znači konačnu pobjedu električnih automobila. Daljnji rast zavisiće od niza faktora: brzine izgradnje infrastrukture za punjenje, stabilnosti državnih podsticaja, cijene električne energije, ali i povjerenja potrošača u dugoročnu vrijednost električnih vozila.