Privredni sud odlučio: Država da vrati 250 hiljada eura od aktivirane garancije

Dodajte komentar

Ukoliko više sudske instance potvrde prvostepenu odluku Privrednog suda, država će kompaniju Plava Hydro Power (PHP) u vlasništvu američkog biznismena kosovskog porijekla Florina Krasnićija, morati da obešteti sa 250 hiljada eura koje je naplatila aktiviranjem garancije iz ugovora o koncesiji za mini hidroelektranu (mHE) na Đuričkoj rijeci.

Na taj iznos moraće da plati i dodatnih 44,7 hiljada eura kamate. Garancija je aktivirana na zahtjev Ministarstva kapitalnih investicija na čelu sa ministrom Ervinom Ibrahimovićem.

Presudom sudije Filipa Vujoševića usvojen je zahjev PHP i utvrđeno daje država ovaj novac stekla bez osnova, dok je dio tužbenog zahtjeva kojim je od NLB banke tražena naknada štete od 44,7 hiljada eura odbijen. Sudija Vujošević u presudi navodi daje nesporno da koncesioni ugovor nije realizovan, a imajući u vidu daje garancija na 250 hiljada eura izdata povodom tog ugovora, to znači da se osnov za njenu naplatu zbog kog je prvobitno i izdata nije ostvario.

“Osnov se, kako je to već utvrđeno, nije ostvario upravo zbog radnji koje je preduzeo prvotuženi kao koncedent (država), odnosno radnji koje isti nije preduzeo da bi došlo do ispunj enj a svih ugovornih obaveza po osnovu predmetnog ugovora o koncesiji, to ovaj sud zaključuje da se prvotuženi neosnovano obogatio za iznos naplaćene garancije, dok je imovina tužioca (PHP) za isti iznos umanjena”, stoji u obrazloženju presude.

U spisima se navodi da je utvrđeno daje Vlada nakon što je u oktobru 2019. godine obustavila podsticanje izgradnje mHe, zadužila Ministarstvo ekonomije da u roku od deset dana počne pregovore sa PHP oko sporazumnog raskida. Sud je iz zapisnika sa sastanka kom su prisustvovali predstavnici Vlade i PHP utvrdio daje predstavnik Vlade Nikola Vujović obavijestio ovu kompaniju daje formirana radna grupa kako bi analizirala sve ugovore za izgradnju mHe te daje u njihovom konkretnom slučaju zaključeno da se projekat ne može nastaviti zbog otpora lokalnog stanovništva koje je imalo podršku i lokalne vlasti. Vujović je tom prilikom naveo da je svjestan daje PHP uradio sve da se projekat realizuje te da će Vlada morati da im nadoknadi uloženo i izgubljenu dobit. Tada se, kako se navodi u zapisniku, Vujović saglasio i da bankarska garancija više nije potrebna te da im može brzo biti vraćena.

“Opšte poznata je činjenica daje na navedeni način koncesionar (PHP) spriječen da nastavi sa ispunjenjem ugovornih obaveza, a što nije osporio ni prvotuženi, već je isti podržao postupanje lokalnog stanovništva, kao i lokalne samouprave, na način što je 17. oktobra 2019. na sjednici Vlade donio zaključak kojim je, između ostalog, nedvosmisleno iskazana namjera da se uđe u pregovore za sporazumnim raskidom ugovora o koncesiji. Nakon navedenog sud je uvidom u dostavljene dokaze, te cijeneći iste i dovodeći ih u vezu sa navodima stranaka, svakako utvrdio da prvotuženi (država) nije preduzeo nikakve dalje mjere da nastavi sa ispunjenjem svojih ugovorenih obaveza, već naprotiv, išao ka tome da se nađe način da se predmetni ugovor raskine”, ocjenjuje sudija Vujošević.

S druge strane, stava je da je NLB banka banka postupila u skladu sa zakonom.

“Članom 1190 ZOO propisano je da ako bankarska garancija sadrži klauzulu “bez prigovora”, “na prvi poziv” ili sadrži riječi koje imaju isto značenje, banka ne može isticati prema korisniku prigovore koje nalogodavac kao dužnik može isticati prema korisniku po obezbijeđenoj obavezi”, navodi se u presudi.

Imajuću u vidu, kako se navodi, daje garancija sadržala tu klauzulu, banka se obavezala da će u roku dospjelosti izvršiti obavezu na prvi poziv korisnika bez prethodnog dokazivanja opravdanosti tog zahtjeva.

Sudija Vujošević je ocijenio neosnovanim navode PHP da je banka neosnovano držala novac i isplatila ga 27 mjeseci nakon isteka roka naplate, ukazujući daje utvrđeno daje Ministarstvo ekonomije, a onda Ministarstvo kapitalnih investicija, u više navrata banci upućivalo zahtjeve za odlaganje naplate garancije, te daje posljednjim taj rok određen za 1. jun prošle godine, kada je i aktivirana. Osim toga, kako se navodi u presudi, i sam PHP je u više navrata dopisima od MKI tražio odlaganje naplate garancije. Ovo je drugi spor proizišao iz nerealizovanog projekta izgradnje mHE, dok je u prvom koji se još vodi kod sudije Vladimira Bulatovića, vrijednost spora određena na šest miliona eura. PHP tvrdi daje u projekat vrijedan 12 miliona eura, do tada uloženo 1,3 miliona, optužujući državu da nije obezbijedila preduslove za realizaciju projekta, te daje izostala adekvatna reakcija kada ih je lokalno stanovništvo spriječilo da započnu radove.

Pobjeda

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *