Ne treba se ustezati od novog rebalansa, s tim što je u tom slučaju neophodno teret prilagođavanja krizi prebaciti na jače ekonomske subjekte, čija su pleća izdržljivija. Rebalans ovogodišnjeg budžeta je uticao na ravnomjerniju raspodjelu tereta krize i nije narušio investicioni ambijent, izjavio je juče glavni ekonomista Centralne banke Nikola Fabris na stručnoj raspravi na temu „Fiskalna politika – rješenja za izlazak iz krize”, održanoj na podgoričkom Pravnom fakultetu.
Istakao je da bi usvajanje fiskalnih pravila olakšalo posao Ministarstvu finansija.
– Javni dug ne treba da dalje raste. Bitno je prepoznati komparativne prednosti i treba podstaći razvoj turizma, poljoprivrede, prehrambene industrije i energetike – naveo je Fabris i podsjetio je da Crna Gora nema fiskalne rezerve koje bi se mogle koristiti za povećanje potrošnje.
– S obzirom na pad državnog rejtinga novo zaduživanje biće sve skuplje. Prekomjerni rast javnog duga uticao bi na povećanje poreza i povećanje premije rizika koji bi Vlada platila, ali i prenos tereta na buduće generacije koje bi vraćale dug. Prema procjenama Svjetske banke, povećanje javnog duga za 10 odsto utiče na pad BDP-a od 0,5 do dva odsto na dugi rok- precizirao je Fabris.
Ministar finansija Milorad Katnić ocijenio je da je neophodno postepeno smanjivati tekuću i povećavati kapitalnu potrošnju.
– Nastavićemo da sprovodimo strukturne reforme i poboljšavamo poslovni ambijent. Rast nije cilj sam po sebi, već otvaranje novih radnih mjesta i mogućnosti. Takođe, važno je da se pravila ne mijenjaju često i dobro je što su osnovne poreske stope godinama nepromijenjene. Crna Gora mora biti prepoznata kao sigurna destinacija za investicije – rekao je Katnić.
Direktor Poreske uprave Dejan Marinović naglasio je da se antikrizne mjere u zadnje vrijeme baziraju na smanjenju poreza.
– Kod oporezivanja nije dovoljno voditi računa samo o prihodnoj strani, već o svim efektima, jer povećanje poreza slabi kupovnu moć i otvara veći prostor za sivu ekonomiju. Nema mjesta povećanju obaveznih doprinosa i ne treba mijenjati stope poreza na dohodak građana i dobit preduzeća od devet odsto jer su stimulativne – zaključio je Marinović.
dan.co.me
