Region CEE postaje evropska “Silicijumska dolina”

Dodajte komentar

PwC i CEE Digital Coalition vjeruju da zemlje u regiji srednje i istočne Evrope (CEE) imaju potencijal ojačati i razviti svoje ICT sektore i stvoriti Silicijumsku dolinu EU, kaže se u novom izvještaju.

Analitičari ističu kontrast između zemalja srednje i istočne Evrope i onih u zapadnoj Evropi u različitim digitalnim domenama. Proporcionalno tome, veća je prisutnost kompaniji u digitalnom sektoru i veća radna snaga angažovana u sektoru unutar regije CEE.

Štaviše, države srednje i istočne Evrope sve više ulažu u istraživanje i tehnološki napredak, prema izvještaju “ICT sektor u zemljama CEE kao regionalni pokretač rasta”.

Gledajući unaprijed, autori izvještaja izdvajaju umjetnu inteligenciju (AI) i kibernetičku sigurnost kao dva podsektora za koje očekuju da će biti pokretačka snaga regije u nadolazećim godinama.

“Digitalna ekonomija i sektor informacione i komunikacione tehnologije (ICT) u srednjoj i istočnoj Evropi (CEE) svjedočili su značajnom rastu i transformaciji posljednjih godina. Ova se regija … pojavila kao središte tehnološkog napretka, inovacija i digitalizacije”, stoji u izvještaju.

„Važnost digitalne ekonomije i ICT sektora ne može se precijeniti. Ima presudnu ulogu u pokretanju ekonomskog rasta, stvaranju radnih mjesta i jačanju ukupne konkurentnosti regije. Uz rastuću globalnu potražnju za digitalnim uslugama i tehnologijama, CEE se pozicionirao kao značajan igrač na digitalnom tržištu”, dodaje se u izvještaju.

Izvještaj pokriva članice EU srednje i jugoistočne Evrope koje zajedno imaju populaciju od gotovo 100 miliona ljudi i čine 12,3% BDP-a EU.

Ne samo da je regija postigla brži rast od zapadne Evrope dok zemlje sustižu svoje zapadne kolege, izvještaje takođe ukazuje na brz tempo razvoja ICT sektora u regiji.

“To je vidljivo u trajnom povećanju udjela dodane vrijednosti u BDP-u, novim radnim mjestima i dinamici međunarodne trgovine — izvoz komercijalnih ICT usluga u regiji CEE porastao je više od šest puta između 2005. i 2021.”, navodi se.

Zapravo, dodaju autori, “postoje neka područja u kojima je regija CEE već ispred razvijenijih ekonomija u EU — poput udjela zaposlenosti u ICT sektoru ili broja preduzeća u ICT sektoru na 1000 stanovnika”.

Godine 2022. kumulativna vrijednost izvoza ICT robe u srednjoj i istočnoj Evropi porasla je na 98,6 milijardi USD, što je povećanje od 185% u odnosu na 2005. S druge strane, izvoz ICT robe u zapadnoj Evropi smanjio se za 9,5% u istom razdoblju, potencijalno zbog premještanja proizvodnje ICT opreme u CEE regiju, potaknutog nižim troškovima rada.

Češka i Slovačka vode u izvozu ICT robe po glavi stanovnika, a mogu se pohvaliti snažnim proizvodnim sektorima u računarima, perifernim uređajima, komunikacijskoj i potrošačkoj elektroničkoj opremi.

S druge strane, ističe se u izvještaju, ICT preduzeća u zapadnoj Evropi obično imaju veću produktivnost rada sa 135.512 € dodane vrijednosti po zaposleniku, u usporedbi s 45.351 € u regiji CEE.

Zemlje srednje i istočne Evrope takođe su pokazale slabije rezultate u digitalizaciji preduzeća i pojedinaca, kao što su e-trgovina, usluge u oblaku i korištenje velikih podataka i aktivnosti pojedinaca u e-upravi, dodaje se u izvještaju.

Postoje i značajne razlike među zemljama u regiji, što pokazuje njihov učinak na Indeksu digitalne ekonomije i društva (DESI) koji ocjenjuje digitalnu povezanost, ovladavanje digitalnim vještinama, online angažman i pružanje digitalnih javnih usluga.

Na temelju DESI za 2022. samo tri od 11 zemalja srednje i istočne Evrope — Estonija, Slovenija i Litvanija — premašuju prosjek EU. Većina ovih nacija nalazi se u donjoj polovini indeksa. Naime, Estonija se ističe kao istaknuti lider u digitalizaciji među zemljama srednje i istočne Evrope, a odlikuje se iznimnim digitalnim uslugama unutar javne uprave.

Što se tiče izdvajanja za istraživanje i razvoj, Slovenija prednjači među zemljama srednje i istočne Evrope, izdvajajući 2,11% BDP-a, iako je ispod prosjeka EU-a od 2,23%. Na osmom mjestu u EU, Češka i Estonija izdvajaju preko 1,5% BDP-a. Zaostaju Bugarska, Letonija i posebno Rumunija.

Brza evolucija poslovnog okruženja ubrzala je uspon novih trendova koji su spremni oblikovati budućnost digitalne ekonomije. Ključni među njima su umjetna inteligencija, kibernetička sigurnost i tehnologija u oblaku.

Očekuje se da će umjetna inteligencija imati sve veći uticaj u cijeloj regiji, utičući ne samo na ICT sektor već i na razne industrije putem svojih aplikacija.

“Usred sve manjeg značaja tradicionalnih pokretača rasta, mnogi polažu svoje nade u umjetnu inteligenciju (AI) kao izvor održivog ekonomskog rasta i povećane produktivnosti u srednjoj i istočnoj Evropi, zapadnoj Evropi i globalno”, navodi se u izvještaju.

Prema PwC-u, AI ima potencijal pridonijeti do 15,7 triliona dolara globalnoj ekonomiji do 2030. Sa svojom sposobnošću da nadiđe tradicionalna ograničenja kapitala i rada, AI se smatra transformativnom snagom koja može pomoći donositeljima odluka, poslovnim vođama, i industrijski stručnjaci usred značajnih izazova kao što su starenje stanovništva, neadekvatna ulaganja u istraživanje i razvoj, regulatorne složenosti, stagnirajuća produktivnost i nedostatak talenata. Učinkovito prihvaćanje rješenja temeljenih na umjetnoj inteligenciji nudi regiji SIE i EU ključnu priliku za jačanje ekonomske konkurentnosti i direktno suočavanje s tim izazovima. Sektor kibernetičke sigurnosti, vođen eskalacijom tržišne potražnje koja proizlazi iz hibridnih prijetnji poput onih koje predstavlja Rusija, takođe će vjerovatno svjedočiti značajnom rastu u kratkom roku.

“Posljednjih su godina zemlje srednje i istočne Evrope doživjele brzu evoluciju kibernetičke sigurnosti. S intenziviranjem hakerskih napada i pojavom novih oblika kibernetičkih prijetnji, okruženje je postalo rizičnije i teže se kretati i javnim i privatnim akterima”, stoji u izvještaju. “Zbog rastuće međuovisnosti, kritična infrastruktura obuhvaća sve više područja. Nekada su to bili mostovi i zgrade, a sada pokriva ICT sisteme i osim uobičajenih sektora poput zdravstva, energetike ili finansija, dodaju se i novi poput poljoprivrede, hemijskog i elektromehaničkog sektora. Otuda sve veća važnost kibernetičke sigurnosti. Trenutni nacionalni i regionalni zakonodavni napori moraju biti usmjereni na mobilizovanje ključnih aktera kako bi se osiguralo da su njihove operacije sigurne i da su preduzeća spremna za prijetnje budućnosti,” komentarisao je Karol Okonski, direktor, PwC i čelnik za kibernetičku sigurnost u javnom sektoru za CEE, kako je navedeno u izvještaju.

U međuvremenu, očekuje se da će tehnologija oblaka služiti kao okosnica koja podržava napredak i AI i kibernetičke sigurnosti, prenosi Indikator.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *