Nakon deset godina “finansijskog čistilišta”, Grci su konačno prebrodili tešku privrednu i socijalnu krizu, a svjetske rejting agencije oslobodile su grčke državne obveznice oznake “loših” ulaganja, a Grčka je zabilježila privredni rast od preko dva odsto za već drugu godinu, iako grčko stanovništvo i dalje živi loše, prema službenim statističkim podacima Eurostata.
Skromnije od Grka u EU žive jedino Bugari, jer njihova kupovna moć doseže jedva 60 odsto prosjeka Europske unije, a prema najnovijim nalazima Ureda za statistiku EU, kupovna moć i bruto proizvod po stanovniku Zapadnom Balkanu je još slabiji – tek negdje oko 50 odsto prosjeka EU, prenosi agencija Beta.
Najimućniji su građani Luksemburga i Irske, sa 140 odnosno 112 odsto iznad prosjeka EU, a slijede Nizozemci, Danci i Austrijanci. Francuzi su točno u sredini, a na začelju su, uz Grke i Bugare, još Litvanci, Slovaci i Hrvati.
Grčka se iz krize oporavila desetogodišnjim rezanjem ogromnih troškova duga od preko 360 milijardi eura nauštrb javnih troškova, plata i penzija, a inflacija ne jenjava. Posebno su visoke cijene hrane, goriva i stanarine, a troškovi života su i dalje visoki.
Oporavak grčkog gospodarstva dogodio se na leđima naroda, kažu nezadovoljni sindikati i ljevičarski ekonomisti, no vlada desnog centra premijera Kyriakosa Mitsotakisa ističe izvrsne gospodarske rezultate i predviđa da će inflacija uskoro pasti i životni standard počet će se dizati.
“Grčka se već deset godina udaljava od EU, a sljedećeg desetljeća će se približavati jer je ponovno stekla povjerenje investitora”, kaže glavni ekonomski savjetnik premijera Mitsotakisa Alexis Patelis.
Ističe i činjenicu da su svjetske rejting agencije skinule oznaku “trulo” s grčkih državnih obveznica, dok je britanski nedeljnik Economist ocijenio grčku privredu “najnaprednijom u 2023. godini”. Ali koliko dugo će grčko stanovništvo morati čekati da ovo “ekonomsko čudo” bude od koristi za mase, a ne samo za dioničare, kompanije, banke i strane ulagače. Grci se još sjećaju da su prije evropske i svjetske finansijske krize 2008. godine živjeli sasvim pristojno, budući da je bruto domaći proizvod po stanovniku Grčke prije toga bio 95 odsto prosjeka u EU.
Ipak, čini se da se nešto pokrenulo jer je ove godine vlada povećala minimalnu zajamčenu platu sa 780 na 830 evra bruto, iako sindikati ukazuju da je godišnja plaća u Grčkoj i dalje 25 odsto ispod prosjeka EU, a mirovine čak i neznatno. smanjena.
Stanovništvo i dalje pati od visokih troškova života, a prema podacima Centralne banke Grčke, 27 odsto Grka i dalje živi na granici siromaštva.
Izvor: Capital.ba
