Premijer Milojko Spajić je kazao da će, imajući u vidu potrebe za radnom snagom tokom sezone, ali i svakodnevne zahtjeve privrede za dodatnim radnicima, u Crnoj Gori posao biti ponuđen svakom ko želi da radi.
„Cilj nam je da svim nezaposlenima, u skladu sa potrebama tržišta rada, bude ponuđen posao u skladu sa trenutnim zakonskim rješenjima, ali isto tako smo spremni da mijenjamo postojeća rješenja tako da osobe koje više puta odbiju zaposlenje ne budu i dalje korisnici naknade za nezaposlene. Time ćemo destimulisati pasivnost osoba na Zavodu za zapošljavanje“, rekao je Spajić tokom Premijerskog sata, odgovarajući na pitanje šefa Kluba poslanika Socijaldemokrata (SD), Borisa Mugoše.
“Kada sam govorio o punoj zaposlenosti u Crnoj Gori, nijesam licitirao procentima, već zastupao tezu da, imajući u vidu potrebe Crne Gore za radnom snagom, koje su posebno izražene u vrijeme turističke sezone, ali i svakodnevne zahtjeve privrede za dodatnim radnicima, da će u Crnoj Gori svakom biti ponuđen posao ko želi da radi”, objasnio je Spajić.
Spajić je naveo i da su kroz ekonomski program Evropa sad 1, koji je podrazumijevao smanjenje poreskog opterećenja na rad i povećanje minimalne zarade zaposlenih, pokazali da kroz stimulativnu poresku politiku mogu da utiču na unapređenje na tržištu rada.
„Prema podacima Monstata u januaru je u poređenju sa 2021. godinom, broj zaposlenih u Crnoj Gori veći oko 30 odsto. Najveći uticaj na pozitivna kretanja na tržištu rada imalo je smanjenje troškova na zarade, što je stimulisalo veliki broj poslodavaca da prethodno zaposlene u “sivoj zoni” prebace u legalne tokove, odnosno formalizuju njihovo zapošljavanje“, rekao je Spajić.
Rezultat toga je, kako je objasnio, drastično smanjenje “neformalne ekonomije” na tržištu rada, unaprijeđen radni status zaposlenih i povećani prihodi države od naplate poreza i doprinosa na zarade.
„Tržište rada je, usljed rasta privredne aktivnosti, smanjenja sive ekonomije i priliva nerezidenata, tokom prethodnih nekoliko godina bilježilo izuzetno pozitivne trendove, pa je prosječan broj zaposlenih u Crnoj Gori u prošloj godini iznosio 244,5 hiljada i veći je 9,3 odsto u odnosu na 2022. godinu“, precizirao je Spajić. I pored pozitivnih trendova, kako je naveo, svjedoci smo da u Crnoj Gori postoji deficit radne snage, što ukazuje da su potrebe ekonomije veće od trenutnog broja zaposlenih.
On je saopštio da će se u sklopu nove Fiskalne strategije Vlade pristupiti sveobuhvatnoj poreskoj reformi, sa fokusom na smanjenje troškova rada, kako bi se na taj način poslodavci rasteretili određenog dijela troškova i stimulisali za nova zapošljavanja.
„Sprovođenje novog investicionog ciklusa, koristeći sve investicione potencijale koje posjeduje Crna Gora, uticaće kako na rast javnih prihoda, tako i na otvaranje novih radnih mjesta“, naveo je Spajić.
Vlada zainteresovana za uvođenje vinjeta, radi smanjenja ljetnjih saobraćajnih gužvi
Spajić je dodao i da je Vlada prepoznala lošu saobraćajnu infrastrukturu kao usko grlo, i jednu od barijera efikasnije valorizacije turističkih potencijala države.
To je saopštio tokom premijerskog sata u Skupštini, nakon što je poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Slaven Radunović pitao da li Vlada ima plan kako da u kratkom roku, ublaži velike ljetnje gužve na crnogorskom primorju zbog je za vožnju od 30 kilometara potrebno više sati. On je predložio da se pronađe način da se tranzitni turisti usmjere na druge pravce, a predložio je da se to ostvari primjenom vinjete koja bi po automobilu koštati 30 eura. Istakao je da će stranci koji ostaju makar jednu noć, kroz taj vaučer moći da plate smještaj i druge takse.
Radunović je naveo da će se tako turisti već od Dubrovnika, uključivati na put preko Trebinja i Nikšića i druge puteve, kako bi se oslobodila Jadranska magistrala. Spajić je naveo da je ideja o vinjeti konstruktivna, da želi razgovore o tom pitanju i da daje punu podršku predlogu. Naveo da bi se tako osim izbjegavanja saobraćaja i naplate prihoda, moglo uticati i na sivu ekonomiju na tržištu izdavanja smještaja.
„Veoma važna saobraćajnica koja će doprinijeti smanjenju gužvi, budući da je na istoj najveća frekvencija saobraćaja, posebno tokom ljetnje turističke sezone je bulevar Tivat-Jaz čija je izgradnja otpočela i čiji završetak radova očekujemo u januaru 2026. godine“, kazao je Spajić.
Spajić je naveo da se radi na uspostavljanju pomorske linije koja će povezati Budvu i Dubrovnik tokom ljeta, kao i na otvaranju pomorske veze između Crne Gore i Italije. Osim toga, naveo je da se problem može umanjiti i kroz naplate parkinga, promociju pješačkog i biciklističkog saobraćaja, uspostavljanja i poboljšanja javnog gradskog prevoza i drugim alatima, kako bi se umanjile guže u toku sezone.
