“Realno je da se kamate vrate na nivo iz 2020. godine i da budu čak i niže. Ima faktora na koje ne možemo uticati kao geopolitička dešavanja, ili prirodne nepogode, pandemije. Međutim, svakako možemo uticati kroz povećavanje efikasnosti našeg sistema, predvidljivosti investiranja, ambijentom za nove investicije inostrane i domaće, rastom produktivnosti, razvojem izvozno orjentisanih firmi, odnosno smanjenjem spoljnotrgovinskog deficita, smanjenjem rejtinga rizika zemlje i afirmacijom pozitivnih rezultata, stvaraju se i uslovi za smanjenje kamatnih stopa u plasmanima banaka”, kazao je u intervjuu za naš portal generalni sekretar Udruženja banaka Crne Gore Bratislav Pejaković.
Bankar: Prosječne efektivne kamatne stope na kredite prošle godine su iznosile od 5,82 do 7,34 odsto, dok su za građane bile od 7,54 do 8,71 odsto a za privredu od 5,25 do 6,05 odsto, što je najveći nivo u posljednjih pet godina. Kada bi mogli očekivati trend pada kamatnih stopa?
Trend pada kamatnih stopa sa varijabilnom kamatnom stopom vezanom sa EURIBOR-om možemo očekivati od juna tekuće godine, mada imamo optimiste koji smatraju da se može očekivati i ranije, što zavisi od makroekonomskih pokazatelja. Generalno pad kamatnih stopa na plasmane banaka možemo očekivati smanjenjem cijene novca na međubankarskom tržištu i smanjenjem rizika. Rizici se dijele na spoljne, gdje je geopolitička situacija vrlo uzburkana uslijed ratnih dejstava širom planete, ali i ekonomskih tenzija gdje svijet pomno prati odnos SAD i Kine. Generalno, što direkno, što indirektno sve ovo utiče na nas, kako usporavanje ekonomije u Evropi, tako i Kini, što bi zamračilo izglede u mnogim afričkim i azijskim zemljama u razvoju, gdje ipak u SAD zaposlenost, berzanski indexi i drugi pokazatelji pokazuju znake pozitivne. Drugi dio rizika jesu naša strukturiranost privrede, javni dug, efikasnost institucija, nelikvidnost privrede, siva ekonomija, sporost u naplati potraživanja itd. Mnogi kompleksni faktori utiču na formiranju kamatne stope, a mi kao konzumenti samo vidimo krajnji ishod, odnosno po kojoj kamati se zadužujemo.
Bankar: Da li je i kada realno očekivati da se kamate vrate na nivo iz 2020. godine kada su prosjeci bili od 4,77 do 6,09?
Realno je da se kamate vrate na nivo iz 2020. godine i da budu čak i niže. Ima faktora na koje ne možemo uticati kao geopolitička dešavanja, ili prirodne nepogode, pandemije. Međutim, svakako možemo uticati kroz povećavanje efikasnosti našeg sistema, predvidljivosti investiranja, ambijentom za nove investicije inostrane i domaće, rastom produktivnosti, razvojem izvozno orjentisanih firmi, odnosno smanjenjem spoljnotrgovinskog deficita, smanjenjem rejtinga rizika zemlje i afirmacijom pozitivnih rezultata, stvaraju se i uslovi za smanjenje kamatnih stopa u plasmanima banaka.
Bankar: Šestomjesečni euribor se trenutno kreće nešto ispod 4 procenta. Od čega zavisi i da li je realno očekivati da se vrati u negativnu zonu i kada?
Jedan ugao gledanja može biti politički u vidu izbora koji će se desiti u aprilu za Evropski parlament i predsjednički izbori u SAD što sugeriše na popuštanje restriktivne monetarne politike, ali i problem usporavanja ekonomija i zaposlenosti, što traži niže kamatne stope. Međutim, čelnici ECB imaju kao glavni cilj borbu sa inflacijom i ukoliko geopolitički šokovi pokrenu novi porast inflacije, onda će centralne banke morati da odlože smanjenje kamatnih stopa. Uslijed pobrojanog, za realno se očekuje početak smanjenja od juna tekuće godine, a kojim intenzitetom vidjećemo. Negativna zona EURIBOR-a uslijed više faktora nije realna za očekivati da će se ponoviti.
Bankar: U vezi sa prethodnim pitanjem, da li je za očekivati da se kamate u crnogorskim bankama vrate na nivoe iz 2020. kada dođe do značajnijeg pada euribora?
Naravno, adekvatnim smanjenjem cijene novca za kreditne linije međubankarske, a izvjesno za plasmane vezane sa EURIBOR-om, stvaraju se uslovi za smanjenje kamatnih stopa u plasmanima, ali kojim intenzitetom teško je reći. Pored pobrojanog, unapređenjem uslova poslovanja i smanjenjem domaćih rizika može doći do smanjenja kamatnih stopa.
Bankar: Prema posljednjim podacima CBCG, na godišnjem nivou krediti banaka su porasli za 11,9, uprkos rastu kamata. Da li je logično da procenat odobrenih kredita raste kada rastu kamate (a samim tim i anuiteti)?
Logično je ukoliko imate konkretne ideje, potrebe i utemeljenost zahtjeva klijenata. Sa druge strane inflacija je učinila svoje, pa je obim prometa uvećan. Banke su značajno pomogle klijente u kriznim periodima, kako pandemijskom periodu, moratorijumima, restrukturiranjima raznim, odlaganjima otplata kroz grace periode, jednostavno rečeno adekvatnim praćenjem potreba klijenata. Rezultati ukazuju da se kvalitetno radilo po bankama. Rastom samih klijenata imate i rast bilansnih suma banaka. Koliko bi familija moglo da kupi stanove, ili izgradi kuće, obnovi tehniku bez kredita bankarskih, ili koliko bi investicija moglo da se realizuje bez bankarskih usluga? Ne zaboravite da bankarski sistem u Crnoj Gori radi po svim pozitivnim međunarodnim praksama i standardima, gdje preko 92 posto ukupnih finansijskih usluga je bankarska. Nema razvoja države bez stabilnog, likvidnog, solventnog bankarskog sistema.
Bankar: Da li je i u kom procentu rast kamata uticao na plasmane kredita privredi? Možete li nam posebno dati podatke o obimu novoodobrenih kredita privredi a posebno fizičkim licima?
Novoodobreni krediti tokom 2023. godine sektoru privreda (obuhvata privredna društva u većinskom državnom vlasništvu, privredna društva u većinskom privatnom vlasništvu i preduzetnike) su iznosili 753,57 miliona eura. Novoodobreni krediti tokom 2023. godine sektoru fizička lica (obuhvataju rezidentna i nerezidentna fizička lica) su iznosili 578,17 miliona eura, što predstavlja rast od 7,91% u odnosu na uporedni period.
Na kraju oktobra 2023. prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na ukupne kredite iznosila je 6,49%. U istom periodu prethodne godine iznosila je 5,68%. Pravnim licima je odobreno 617 miliona eura novih kredita, dok je fizičkim licima odobreno 465,2 miliona eura, što je za oko 4,01 odsto više u odnosu na isti period 2022. godine. PPEKS na novoodobrene kredite iznosi 7,34 odsto i u odnosu na oktobar 2022. godine ostvaruje rast od 1,75 procentnih poena. Ovi podaci kada se stave u odnos na ambijent poslovanja, rizika, nivo zvanične inflacije od 17% u 2022. i 8,6% za 2023.god. nijesu tako loši, a kao kvalitetan bankarski sistem nas vide sve međunarodne finansijske organizacije uključujući MMF i Svjetsku banku.
Da li banke adekvatno prate privredu, ukazuje da prosječna kamatna stopa najboljima klijentima banaka je ispod šestomjesečnog EURIBOR-a ili ispod 4 posto na godišnjem nivou. Treba li slikovitije objašnjenje?
Bankar: Analitičari navode da imamo “prelikvidne banke i prenelikvidnu privredu”. Ima li u ovome istine, kako tumačite ove tvrdnje?
Banke su visoko likvidne, što je odraz povjerenja klijenata i rezultat kvalitetnog rada u bankama što su prepoznali i nerezidenti, a potvrda su i njihovi značajni depoziti. Banke su osposobljene za sagledavanje rizika koje preuzimaju, tako da imate veliki broj potencijalnih klijenata kojima se odbijaju zahtjevi za kreditima, čak i kada ima kvalitetan kolateral. Kako se popularno kaže, banke nijesu agencije za nekretnine, pa ukoliko se vidi da iz priloženog cash-flowa, ili odnosa priliva i odliva sredstava, klijent neće moći da otplaćuje kredit, takvi zahtjevi se odbijaju. Veliki su pritisci na bankare da odobravaju kredite, gdje niko ne pita za kamatnu stopu, a kada klijent zapadne u probleme vraćanja onda su krivi bankari i kamatna stopa visočija nego u Švajcarskoj.
Zvanični podatak od oko 20.000 firmi da je u blokadi, vrijednosti od oko 1,2 milijarde eura ukazuje na ambijent za poslovanje koji moramo unaprijediti i povećati stepen zaštite povjerioca.
