Gotovo godinu dana nakon sloma tri američke banke, koji je ozbiljno uzdrmao finansijski sistem, Wall Street se ponovo suočava sa sličnim boljkama, a srž problema ovoga puta dolazi iz sektora nekretnina.
Tržište komercijalnih nekretnina, vrijedno čak 20 biliona dolara (20 hiljada milijardi), našlo se u problemima zbog visokih kamata, piše CNN. Decenije ultra niskih kamatnih stopa i lakog pristupa kreditu donijeli su mnoge rizike koje su investitori ignorirali sve dok kamatne stope centralne banke nisu skočile u nebo od marta 2022. Od tada su procjene kancelarija, proizvodnih hala, radionica i drugih komercijalnih nekretnina klizile naniže, dajući glavobolje za srednje banke. Cijeli bankarski sistem ima 2,7 biliona dolara kredita za komercijalne nekretnine u svojim bilansima, a prema Goldman Sachsu, čak 80 posto tih kredita ide manjim regionalnim bankama koje ne spadaju u kategoriju “prevelike da bi propale”. . Stoga su premali i nedovoljno važni da ih država spasi ako dođu u nevolje.
Većina duga (više od 2,2 biliona dolara) dospijeva do kraja 2027. Investitore je prošle sedmice prestrašio New York Community Bancorp, koji je prijavio iznenađujuće visok gubitak od 252 miliona dolara u posljednjem kvartalu prošle godine nakon što je banka ostvarila profit od 172 miliona dolara u istom periodu 2022. Loši krediti su u porastu, a sve to proizilazi iz krize komercijalnih nekretnina. Akcije su jučer izgubile još 22 posto, a cijena im je ove godine više nego prepolovljena (-60%). Podsjetimo, u decembru je Američki odbor za finansijsku stabilnost, u kojem je i guverner Fed-a Jerome Powell, objavio izvještaj u kojem su komercijalne nekretnine navedene kao najveći potencijalni rizik za finansijsku stabilnost sistema.
Za sada, naravno, tržišta dionica, gledano u cjelini, još uvijek u velikoj mjeri zanemaruju ove rizike. Pohlepa i dalje preovladava, tri glavna njujorška berzanska indeksa su sve češće u rasponu rekordnih vrijednosti, frankfurtski DAX jučer se hrabro pomaknuo iznad 17 hiljada bodova i dostigao istorijski vrhunac. Na Wall Streetu sedmica je počela oprezno padom indeksa u ponedjeljak. Razlog su komentari guvernera Jeromea Powella da se najvjerovatnije ne očekuje smanjenje stope u martu. Vjerovatno je da su analitičari koji predviđaju smanjenje kamatnih stopa u martu bili previše optimistični (i prije svega, vrlo glasni) i zanemarili su da američka ekonomija i dalje stvara natprosječna radna mjesta i da se inflacija smanjuje, pa potreba za nižim kamatnim stopama nije .
U međuvremenu, u SAD-u je sezona kvartalnih zarada u punom jeku. Kompanije koje su u okviru indeksa S&P 500 trebale su u poslednjem kvartalu prošle godine da povećaju profit u proseku za 1,6 odsto, ali ako se u obračunu ne uzmu u obzir akcije “veličanstvenih sedam”, dobit bi bila manja za osam posto. Nije ni čudo što su akcije Amazona, Mete, Microsofta i Nvidije zaslužne za čak tri četvrtine ovogodišnjeg rasta S&P 500 indeksa (+4,5%). Velike tehnološke kompanije prošle su godine otpustile brojne zaposlene, što je rezultiralo znatno nižim troškovima i rekordnom dobiti. Prošla sedmica je bila najveći hit Mete, jer je kvartalna dobit (u odnosu na posljednji kvartal 2023.) skočila čak 200 posto, sa 4,65 milijardi dolara na 14,02 milijarde dolara. Cijena dionice Mete prošle je godine skočila 194 posto, a ove godine još 32 posto.
(SEEbiz)
