Za eksproprijaciju na trasi bulevara Jaz-Tivat obezbijeđeno 14,7 miliona eura, radovi počinju uskoro

Dodajte komentar

Ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović u intervjuu portalu CdM kazao je da je za potrebe eksproprijacije na bulevaru Jaz-Tivat obezbijeđeno 14,7 miliona eura. Najavljuje skori početak radova na ovoj važnoj saobraćajnici. Za CdM ministar Radulović je govorio o aerodromima, izgradnji putničkog terminala na Aerodromu Podgoric, auto-putu, Željeznici…

Kada će početi izgradnja bulevara Jaz-Tivat, te kako će se riješiti problemi eksproprijacije? Koliko novca je potrebno za eksproprijaciju i da li su za tu namjenu planirana sredstva budžetom za 2024.?

Investitor je ispunio uslove za početak radova što podrazumijeva pribavljenje građevinske dozvole, a potpisana je i avansna situacija. Isplatom avansa i usaglašavanjem dostavljenog dinamičkog plana izvođač će započeti sa izvođenjem radova, a očekuje se da to bude početkom 2024. godine. Za potrebe eksproprijacije obezbijeđeno je 14.743.000 eura, a postupak eksproprijacije sprovodiće se tokom izvođenja radova. Bitno je napomenuti da su sredstva za eksproprijaciju obezbijeđena za 2024. i 2025. godinu.

Hoće li tender za izvođenje radova na drugoj dionici auto – puta od Mateševa do Andrijevice biti raspisan u 2024. godini? Da li se preko mehanizama EU može dobiti finansijska podrška za ovaj projekat i kolika? Koliko će koštati izgradnja druge dionice?

Ministarstvo saobraćaja i pomorstva u saradnji sa Monteputom intenzivno radi na stvaranju uslova za nastavak izgradnje auto-puta Bar-Boljare. U prethodnom periodu su obezbijeđena bespovratna sredstva u ukupnom iznosu od 6,8 miliona eura za izradu idejnih projekata za dionicu Mateševo-Andrijevica i dionicu Smokovac-Farmaci (obilaznica Podgorica), kao i za izradu Studije opravdanosti auto-puta Bar-Boljare.

Takođe, dodatno su odobrena bespovratna sredstva u iznosu od šest miliona eura za ažuriranje Studije opravdanosti auto-puta Bar-Boljare i pripremu glavnog projekta sa pratećom tenderskom i tehničkom dokumentacijom za onu dionicu koja se kroz ažuriranje Studije pokaže kao prva naredna koju treba realizovati. Navedena dokumentacija se finansira uz podršku Evropske komisije, a obzirom da izrada i završetak navedenih dokumenata kasni, druga dionica auto puta će se graditi sredstvima iz državnog budžeta.

Smatram da bi nas opcija čekanja novca iz Evropskih fondova, u ovom trenutku, koštala više nego što nam je potrebno za gradnju dionice od Mateševa do Andrijevice. U toku je kompletiranje tehničke i ugovorne dokumentacije, sa ciljem da se javni poziv za izbor izvođača radova raspiše u prvoj polovini naredne godine. Uporedno sa tim se vrše pripreme za sprovođenje postupka eksproprijacije i drugi niz aktivnosti koje prethode izgradnji.

Potrebno da se poboljša vazduhoplovna infrastruktura

Da li će i kada biti izgrađen novi putnički terminal na aerodromu u Podgorici? Da li sada imate procjenu koliko bi ta investicija koštala?

Postoji potreba da se poboljša vazduhoplovna infrastruktura u našoj zemlji. Aerodromi Crne Gore su uradili analizu kojom je predviđena izgradnja novog putničkog terminala na aerodromu Podgorica u petogodišnjem planu kao i procjena troškova realizacije takvog projekta. Međutim, neophodno je da sagledamo da li je predviđeni projekat obuhvatio sve potencijalne putničke tokove i da li je možda potrebna korekcija tog projekta u smislu i većih inicijalnih dodatnih kapaciteta. Ne treba da zaboravimo da veliki broj turista koji dolaze u Crnu Goru svoj prvi utisak o destinaciji upravo stiču na samom aerodromu te je važno da komforom i izgledom aerodromi budu kvalitetan reprezent Crne Gore.

Da li ćete se kao ministar zalagati da aerodromi ostanu u državnom vlasništvu ili je planirano da se jedan, ili eventualno oba aerodroma, daju u koncesiju?

Potrebno je obezbijediti moderniju i efikasniju aerodromsku infrastrukturu koja bi doprinijela ekonomsko-turističkoj ekspanziji države Crne Gore. Preporuka Evropske komisije je da se aerodromi daju pod koncesiju, a da bi se napravio pravi izbor u procesu modernizacije vazduhoplovne infrastrukture, neophodno je uraditi novu analizu prognoziranog obima saobraćaja u narednom periodu. Mišljenja smo da renomirani koncesionar sa svojim značajnim međunarodnim iskustvom i primjenom znanja može donijeti aerodromima koristi, ali država Crna Gora tek na osnovu prethodno navedenog može vrednovati ponude i planirati dalji proces modernizacije vazduhoplovne infrastrukture.

 

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *